Ana Bolen žena koja je promijenila Veliku Britaniju

Iako nije bila slavna i poštovana vladarka poput svoje kćerke, Ana je bila veoma uticajna i moćna. U istoriji je upamćena kao žena odgovorna za raskid Britanskog kraljevstva sa katoličkom crkvom i uvođenje protestantizma u Englesku.

Dok su je katolici proklinjali kao sramotu za katolicizam, protestanti su je slavili kao mučenicu i borca za čistu Englesku. Upamćena je i kao osoba koja je na hladan britanski dvor donijela duh renesanse, francusku modu i liberalna shvatanja. O njenom životu govore brojni filmovi, serije i knjige.

Udaja

Ana je rođena u aristokratskoj porodici koja je imala veliku moć na dvoru. Tačna godina njenog rođenja nije poznata, ali savremeni istoričari smatraju da je rođena između 1501. i 1507. godine. U vrijeme rođenja Ane, Bolenovi su bili jedna od najmoćnijih aristokratskih porodica u Engleskoj.

Zahvaljujući vrhunskom obrazovanju koje je stekla na školovanju u Francuskoj, na dvoru nadvojvotkinje Margarite od Austrije, besprijekornim manirima i prirodnom šarmu, lako je osvojila kralja Henrija. Prvo je postala njegova ljubavnica, a potom se udala za njega, čime je postala kraljica Engleske.

Veličanstvenoj ceremoniji krunisanja nove kraljice prethodila je parada ulicama Londona. Ana je krunisana i pomazana za kraljicu Engleske u nedjelju, 1. juna 1533. godine, u Vestminsterskoj opatiji. Za razliku od svih ostalih supruga kraljeva, Ana je krunisana krunom Edvarda Ispovjednika, koja je inače bila rezervisana za monarhe.

Ana je uživala u svojoj ulozi kraljice. Imala je i mnogo više sluga od bivše kraljice: više od 250 ljudi ispunjavalo je njene lične potrebe, 60 dama pratilo je na javnim događajima. Kao kraljica predsjedavala je veličanstvenom dvoru, trošila velike sume novca na skupe haljine, nakit, šešire i najbolji namještaj koji se proizvodio u svijetu. Mnogobrojne palate su renovirane da bi udovoljile njen ukus.

Pogubljenje

Bolenova je zahvaljujući Henrijevoj slijepoj ljubavi uspjela da svoju porodicu učini najmoćnijom u kraljevstvu, ali ne i da kralju podari tako željenog muškog potomka.

Nakon što je rodila buduću slavnu kraljicu Elizabetu, a potom jedva preživjela brojne pobačaje, kralj je prezreo, a uskoro i zamijenio drugom ženom.

Prva naznaka kobnog završetka kraljice Ane bilo je suđenje Flamancu Marku Smitonu, dvorskom sviraču. On je bio kraljičin dvorjanin, koji se zahvaljujući njenom prijateljstvu uzdigao u aristokratiju, iako je bio sin stolara i krojačice. Smiton je uhapšen i mučen dok nije dao izjavu da je imao seksualne odnose sa kraljicom. To je bio direktan atak na Bolenovu i njenu moć, jer su svi znali da sve i da je htio, Smiton ne bi mogao spavati sa kraljicom jer je bio homoseksualac.

Pod istom optužbom uhapšeni su i njeni prijatelji kao i njen brat Džordž, koji je takođe optužen da je spavao sa svojom sestrom.

Za vrijeme ručka, 2. maja 1536. godine, Ana je uhapšena i odvedena u London tauer. Vidjevši da se krug zavjere oko nje zatvara, ona je slutila da je nešto čeka. U Taueru je istog dana doživjela težak nervni slom i neprestano vikala da joj kažu za šta je to ona kriva.

Svim muškarcima je suđeno deset dana kasnije i svi su dobili smrtnu kaznu, a jedini koji je priznao krivicu bio je Smiton. Džordžu i Ani je suđeno 15. maja, a već 17. su svi muškarci bili pogubljeni pred očima Ane Bolen, jer je njen prozor gledao na gubilište.

U jutarnjim časovima 19. maja 1536. godine po Anu su stigli vojnici i odveli je u Tauer grin, gdje je trebalo da ima privatno pogubljenje. Prema riječima njenih savremenika, hodala je bez straha, kao da ne ide u smrt. Popevši se na gubilište, održala je kratak govor, pun ironije. Kleknula je elegantno i držala glavu visoko. Dok su joj sluškinje skidale maramu i stavljale povez na oči, smireno je govorila molitvu.

Ana je pogubljena samo nekoliko časova prije nego što se Henri vjenčao.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.