Roderik Mur: Nemamo želju da diktiramo rješenja

Željka Domazet
Roderik Mur: Nemamo želju da diktiramo rješenja

Nije slučajno da je prošlo skoro 20 mjeseci od kad je visoki predstavnik na neki značajniji način posljenjnji put koristio bonska ovlašćenja. To je namjerna politika koju sprovodi OHR.

Rekao je ovo u intervjuu “Glasu Srpske” zamjenik visokog predstavnika u BiH Roderik Mur i dodao da na posljednjoj sjednici Upravnog odbora za primjenu mira (PIC) nije bilo govora o zatvaranju OHR-a.

- Ovo je zemlja koja kaže da želi da se priključi EU i NATO-u i mi takve stavove podržavamo. Ali nezamislivo je da bi EU ili NATO u svoje članstvo prihvatili zemlju u kojoj njeni lideri sami ne donose odluke, posebno one koje se tiču rukovođenja zemljom - rekao je Mur.

* GLAS: Prije sedam dana održana je sjednica Upravnog odbora savjeta za primjenu mira (PIC) i s obzirom na zaključke koji su doneseni, izgleda da se PIC i nije imao čime posebno baviti. Šta su glavni zaključci?

MUR: Ne bih se složio sa tim i mislim da su pitanja koja su obuhvaćena kominikeom zaista izuzetno ozbiljna. Do sada sam prisustvovao na šest sjednica PIC-a i kada posmatram dosadašnje sjednice sigurno je da je ovo bilo zasjedanje na kojem je bilo najviše harmonije u stavovima. Za mene je bilo interesantno da vidim visok nivo sloge među međunarodnim učesnicima o velikom broju pitanja. Imam nekoliko primjera za to. PIC je, na primjer, pokazao čvrstu podršku daljem kretanju BiH u pravcu evropskih integracija. PIC je imao i čvrst stav u ocjeni da je u proteklih šest mjeseci došlo do stagnacije. PIC je dao čvrstu podršku vladavini prava i državnim institucijama. Takođe, izražena je puna podrška teritorijalnom integritetu BiH, a izražena je i duboka zabrinutost izjavama i aktivnostima koje idu nasuprot tome. Ovo su izuzetno značajna pitanja, a bilo ih je još.

* GLAS: Postoji li uopšte još uvijek potreba za OHR-om u BiH? Znamo da je jedan od glavnih zaključaka PIC-a bilo ispunjavanje “pet plus dva” uslova i ciljeva što je standardno, ali u posljednje vrijeme više nego ikad političari rade na tom. Stičete li i Vi takav utisak?

MUR: Apsolutna je odgovornost lokalnih lidera i oni su ti koji trebaju preduzeti na sebe odgovornost kako bi se ta pitanja rješavala, a da ih umjesto njih ne rješavaju stranci. Nije slučajno da je prošlo skoro 20 mjeseci od kada je visoki predstavnik na neki značajniji način posljednji put koristio bonska ovlašćenja. To je namjerna politika koju sprovodi OHR. Ovo je zemlja koja kaže da želi da se priključi EU i NATO-u i mi takve stavove podržavamo. Ali nezamislivo je da bi EU ili NATO u svoje članstvo prihvatili zemlju u kojoj njeni lideri sami ne donose odluke, posebno one koje se tiču rukovođenja zemljom. Ipak, moram reći da na samoj sjednici PIC-a nije bilo govora o zatvaranju OHR-a, jer međunarodna zajednica želi da vidi da su uslovi i ciljevi ispunjeni.

* GLAS: Zanimljivo je da je obraćanje visokog predstavnika poslije zasjedanja PIC-a jedno od rijetkih u kome nije direktno kritikovao i prozivao Republiku Srpsku, njene institucije i lidere. Šta se promijenilo u Inckovoj, ali i percepciji drugih zemalja PIC-a?

MUR: Ništa se nije promijenilo. Ako se pogleda kominike postoji izjava u kojoj Upravni odbor daje podršku visokom predstavniku i njegovim aktivnostima, odnosno osuđuje bilo kakve izjave i napade na ono što je mandat visokog predstavnika i način na koji ga on sprovodi. Moj je utisak da je međunarodna zajednica više zabrinuta situacijom u BiH u ovom trenutku, nego što je bila ranije, makar za vrijeme mog boravka ovdje. Visoki predstavnik i PIC ne bi radili svoj posao ako u svojim izvještajima ne bi govorili o eventualnim prijetnjama i podrivanjima mirovnog sporazuma, odnosno integriteta. Visoki predstavnik ne uživa u kritikama i u svom izvještaju je u velikom obimu kritikovao razvoj situacije u FBiH i u RS, ali i na državnom nivou. Ako RS želi obezbijediti da te kritike nema u sljedećem izvještaju, može to vrlo jednostavno učiniti. Lideri RS svojim riječima i djelima moraju pokazati da bez ikakve sumnje podržavaju BiH i njene institucije. Tada ne bi postojao nikakav razlog za bilo kakvu kritiku.

* GLAS: Izvještaj koji je visoki predstavnik predstavio u Savjetu bezbjednosti UN daleko je oštriji od kominikea. Neki tvrde da je pravljen na osnovu novinarskih članaka i bez dovoljno kontakata sa zvaničnicima BiH. Kako komentarišete te ocjene?

MUR: Bilo bi pogrešno reći da je to izvještaj koji se zasniva na novinarskim člancima. Možda su neki tako nešto tvrdili, jer se u izvještaju nalaze činjenice, odnosno citati nekih izjava koji su se pojavili u novinskim člancima. Visoki predstavnik se stalno sastaje sa zvaničnicima i građanima ove zemlje, ali ne govori o tome. Komentar predsjedavajućeg Radmanovića je pozitivan.

* GLAS: Da li stanje u BiH baš toliko kritično kako u izvještaju tvrdi Incko?

MUR: U ovu zemlju sam došao prije 27 mjeseci i u tom periodu samo jednom, i to početkom ove godine, stvari su se dešavale na pozitivan način, dok je ostali dio bio bez rezultata. Čini mi se da je to ipak malo depresivno i mogu zamisliti kako to izgleda građanima BiH. O tome smo razgovarali i na PIC-u. Međutim, i u posljednjih nekoliko sedmica političari su počeli međusobno da razgovaraju o nekim aktivnostima koje će omogućiti dalji napredak. Imamo opreznu nadu i optimizam da bi se stvari mogle poboljšati.

* GLAS: U izvještaju Savjetu bezbjednosti visoki predstavnik je kao glavne krivce za loše stanje u BiH optužio RS i njene institucije. Ne čini li Vam se da je to ipak pretjerano, jer vidimo da FBiH trenutno ima mnogo problema?

MUR: Nije RS jedini krivac za loše stanje u BiH. Bio sam iznenađen takvom ocjenom Banjaluke za ovaj izvještaj, pa sam ga još jednom pročitao. U samom izvještaju ima više dijelova koji se odnose na probleme u Federaciji nego dijelova koji se odnose na samu RS. U izvještaju se iznosi visoki stepen zabrinutosti zbog ugrožavanja vladavine prava u Federaciji, a navode se i pokušaji da se zaobiđe zakonska regulativa i Ustav, a govori se i o tragikomičnoj situaciji kada je riječ o najvećoj zakonodavnoj instituciji koja je paralizovana, a radi se o Ustavnom sudu. I na nivou BiH imamo dosta konfuzije koja je prouzrokovana razlikama koje postoje među političkim strankama u FBiH. Sve su ovo teme koje se nalaze u izvještaju, ali visoki predstavnik i ja smo zabrinuti zbog neprekidnih prijetnji teritorijalnom integritetu BiH i bilo bi neodgovorno da to nije naglašeno u izvještaju.

* GLAS: Kako bi, prema Vašem mišljenju, mogla da bude razriješena situacija u kojoj se FBiH nalazi?

MUR: Postoji jasan odgovor na to, ako su politički lideri spremni da pokažu fleksibilnost i kompromis. Ključni politički akteri trebalo bi zajedno da sjednu, uključujući i predsjednika i potpredsjednike i pokušaju da postignu politički dogovor. Opcije koje se pominju, da visoki predstavnik povuče suspenziju odluke CIK-a ili da predsjednik FBiH podnese ostavku, nisu jedini načini. Međunarodna zajednica ne bi trebalo da utiče na to ko sjedi u Vladi. Jedino želimo da obezbijedimo da se poštuju institucije, Ustav i zakoni. Visoki predstavnik je govorio o nečemu što se zove kohabitacija, odnosno istovremeno postojanje. Ono što je imao na umu jeste da predsjednik i potpredsjednik ostanu, a da se istovremeno formira nova koalicija. To bi mogla biti Vlada koja se zasniva na većini ili bi možda mogla biti vlada nacionalnog jedinstva. No nije na nama da odlučujemo kako da se te stvari riješe.

* GLAS: Sve glasnije se govori o rekonstrukciji FBiH. Za Vas se već u diplomatskim krugovima govori da stvari u BiH rješavate bez velike buke i efikasno. Da li ćete se uključiti u ovaj proces?

MUR: Najbolju procjenu o tome kako FBiH funkcioniše mogu dati, ne stranci kao ja, nego ljudi koji tamo žive. Ljudi širom FBiH su i meni lično i mojim kolegama rekli da su preopterećeni i isfrustrirani načinom na koji ona funkcioniše. Stoga smatram da bi bilo prirodno da se podstakne javna debata u kojoj će se voditi rasprava o tome kako pronaći načine koji će obezbijediti da FBiH efikasnije i jednostavnije funkcioniše. Uvjeren sam da međunarodna zajednica nema želju da diktira neka rješenja.

Brčko

* GLAS: Kakvo je stanje u Brčkom i kada se može očekivati ukidanje supervizije?

MUR: Brčko nije bila tema o kojoj se diskutovalo na sjednici PIC-a i to je prvi put poslije dugo vremena. Smatram da je to iz razloga što je međunarodna zajednica zadovoljna odukom koju je donijela kada je riječ o Brčkom. Mi smo oprezni optimisti u pogledu ambicioznog programa koji je predstavio novi gradonačelnik i nadamo se da će on biti u mogućnosti da ga sprovede, a posebno u oblastima koje se tiču stimulacije ekonomskog rasta i borbe protiv korupcije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana