Rafael Đuste Areniđas: Jašarevićev scenario ne bi prošao u Španiji

Izjavio je to u intervjuu "Glasu Srpske" načelnik strateškog odjeljenja Nacionalnog centra za koordinaciju borbe protiv terorizma Španije Rafael Đuste Areniđas.

Naglasio je da bi odgovor bezbjednosnih službi Španije uslijedio odmah, na licu mjesta i istog momenta.         

* GLAS: U BiH su do sada terorističke napade izvodili pripadnici vehabističkog pokreta. Posljednji od njih je napad vehabije-teroriste Mevlida Jašarevića na američku ambasadu u Sarajevu. Da li bi se u Španiji moglo desiti da jedan terorista čak 45 minuta pod blokadom drži centar grada?  

ARENIĐAS: To nikako ne bi moglo da se desi. Nemoguće je da 45 minuta jedan čovjek na takav način blokira centar grada, a da se za to vrijeme ništa ne učini. Ono što je veoma bitno, jeste mjesto gdje se dešava teroristički napad. Često sam se sa svojim kolegama pitao šta bi se desilo da se teroristički napad, koji je izvršen u Madridu u martu 2004. godine kad je ubijeno skoro 200 ljudi, desio u manjim gradovima, Sevilji ili u Toledu. Situacija bi svakako bila drugačija. Ali ako govorimo o Madridu u kome se nalaze sve ambasade koje su zaštićene i koje obezbjeđuju državne policijske agencije, zaista su male šanse da bi proteklo 45 minuta bez odgovora. Zapravo, odgovor bi bio odmah, na licu mjesta i istog momenta.         

* GLAS: Kako komentarišete činjenicu da direktor Obavještajno bezbjednosne agencije (OBA) u Parlamentu BiH iznese tvrdnju da u zemlji postoji 3.000 vehabija uvijek spremnih za napad, dok ministar bezbjednosti tom istom parlamentu podnese izvještaj da u BiH ne postoji opasnost od vehabija i teroristričkih napada?

ARENIĐAS: Poslije tako iznesenog preciznog broja od strane zvaničnika nadležne službe, bilo je obavezno da se nešto preduzme. A ako nije, mora se preduzeti. Ali za to je neophodna koordinacija i saradnja, što mi u Španiji zaista uvijek imamo. U Španiji je, naravno, situacija drugačija i veoma je teško procijeniti koji je tačan broj radikalnih islamista spremnih na terorizam. Mi imamo dosta imigranata sa sjevera Afrike. Procjene su da u Španiji živi oko 1,5 miliona muslimana, ali naravno ne možemo reći da su svi oni pripadnici tog pokreta. Ono što je za Španiju karakteristično je to da se pitanjima terorizma i sajber-terorizma bave agencije za sprovođenje zakona. Kad govorimo o obavještajnim agencijama one, za razliku od BiH, imaju stratešku ulogu i bave se globalnim prijetnjama i saradnjom sa drugim zemljama.     

* GLAS: Koja Vaša iskustva možete prenijeti bezbjednosnim faktorima u Republici Srpskoj i BiH?

ARENIĐAS: Nacionalni centar za koordinaciju borbe protiv terorizma Španije sastavni je dio Ministarstva unutrašnjih poslova Španije. Glavni cilj odjeljenja u kome radim jeste da koordiniše rad svih jedinica u Španiji koje se bave borbom protiv kompjuterskog terorizma. U Španiji, kao nacionalni dokument, imamo strategiju protiv kompjuterskog terorizma koja je zasnovana na strategiji Evropske unije i ima četiri osnovna stuba. To su prevencija, zaštita, reakcija i krivično gonjenje. Kontinuirano radimo na toj strategiji kako bi se sa svim ažuriranim informacijama suprotstavili toj prijetnji. Kolegama ovdje želio bih da objasnim da je za uspješnu borbu protiv sajber terorizma ključna međunarodna saradnja. Neophodno je javno-privatno partnerstvo. Treba da razvijemo sajber kulturu, da edukujemo ljude o tome, jer je borba protiv sajber-terorizma naša budućnost.

* GLAS: Kako definišete sajber-terorizam i kako funkcioniše borba protiv njega?

ARENIĐAS: Veoma je teško definisati kompjuterski terorizam, a može se reći da postoje dvije vrste. To je način korišćenja interneta od strane terorističkih organizacija za propagandu, za vrbovanje i sakupljanje sredstava, a postoji i korišćenje interneta za fizičke napade na, recimo, infrastrukturu. Zbog ove druge vrste prijetnje, u Španiji smo 2007. godine formirali Nacionalni centar za zaštitu kritične infrastrukture. Formirali smo i tim za odgovor u slučaju hitnih kompjuterskih situacija koji je direktno odgovoran predsjedniku države. Primarni zadatak tog tima jeste da pruži bezbjednosnu podršku administrativnoj mreži Španije. Postoji i drugi tim koji je odgovoran za građane i za sve ono što se tiče biznisa. A imamo i dvije državne bezbjednosne agencije, jedna je vojnog, a druga civilnog, policijskog karaktera. One u svom sastavu imaju dvije operativne jedinice koje se isključivo bave borbom protiv sajber-terorizma.         

* GLAS: Može li se govoriti o tome koliko je uspješna preventiva, odnosno konkretno koliko je Nacionalni centar za koordinaciju borbe protiv terorizma Španije od formiranja do danas uspio da spriječi planiranje i izvršenje terorističkih napada?

ARENIĐAS: Nacionalni centar formiran je poslije terorističkog napada u Madridu 11. marta 2004. godine kad je više od hiljadu ljudi poginulo i povrijeđeno. Pokrenuto je niz inicijativa od kojih je jedna povećanje broja policijskih službenika koji se bave isključivo borbom protiv terorizma. Mnogo smo uradili i na međunarodnoj saradnji u vezi sa pitanjem sprečavanja planiranja i izvršenja terorističkih napada. Tako da u ovom trenutku ne možemo ni da zamislimo da bi takav ili sličan napad moglo da se desi u Madridu ili Španiji.

MUP RS

* GLAS: Kako ocjenjujete spremnost i organizovanost MUP-a Republike Srpske koji u svom sastavu ima i jedinicu za borbu protiv kompjuterskog terorizma?

ARENIĐAS: MUP RS je zaista dobro pripremljen, ali uvijek postoji mjesta za dalji napredak. Moramo biti svjesni da je moderna tehnologija oružje terorista i da se stalno moramo boriti za to da oni ne budu ispred nas. A za to je potreban novac, dakle za istraživanja, ulaganja, obuke i za razmjenu iskustava, što je najbitnije o ovoj specifičnoj vrsti kriminaliteta. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.