Primož Vehar: Evropa ima dva voza za Balkan

Rekao je to u intervjuu za "Glas Srpske" ekspert za evropske integracije iz Slovenije Primož Vehar.

- Odluka je apsolutno na BiH, vrata EU su joj širom otvorena. Ako se BiH organizuje i konačno podijeli EU zakonodavstvo i počne ozbiljno da radi, može dostići Srbiju u ranoj fazi pregovora - naglasio je Vehar.

Dodao je da BiH nije u jednostavnoj situaciji, jer reforme koje se sprovode ili bi trebale da se sprovode, obuhvataju gotovo sve djelatnosti.

- Stalno apelujem, podijelite čitavo zakonodavstvo EU po poglavljima i za svaki akt EU dogovorite se u čijoj je nadležnosti, ko će raditi na njemu i kada, pa će slika biti jasna - istakao je Vehar.

* GLAS: Koji su koraci potrebni BiH da napreduje dalje na putu ka EU integracijama?

VEHAR: Samo treba slijediti primjere novih zemalja članica EU ili država u regionu koje su napravile korak ili dva više i možemo vidjeti da je prvo što sada slijedi aplikacija za članstvo, koju mora da podnese BiH. Da bi bila vjerodostojna, aplikacija se podnosi tek kada se dobije pozitivan diplomatski signal iz EU. Dok BiH ne napravi kredibilan pomak u vezi sa poštivanjem presude Evropskog suda za ljudska prava u "slučaju Sejdić-Finci" i ne pokaže da su svi građani BiH jednakopravni, taj signal neće doći. Sljedeći korak poslije podnošenja aplikacije je da Evropska komisija (EK) na zahtjev Savjeta EU pripremi mišljenje o spremnosti BiH za buduće članstvo, takozvani "avis". Da bi EK takvo mišljenje mogla pripremiti, koristi raspoložive informacije koje ima, a prije svega će slati Savjetu ministara BiH takozvani Upitnik sa više hiljada pitanja koja će se odnositi na sva područja, koja su uslov za buduće članstvo. Ti uslovi definisani su 1993. godine i odnose se na stabilan i demokratičan politički sistem, funkcionalnu tržišnu privredu i usklađeno zakonodavstvo koje se implementira. Kasnije je dodat još jedan uslov u vezi sa reformom državne uprave, koja efikasno izvršava svoju funkciju. Savjet ministara BiH odnosno Direkcija za evropske integracije (DEI) moraće ta brojna pitanja suštinski pregledati i onda proslijediti nadležnim institucijama po svim nivoima vlasti u BiH, da bi se tamo pripremili odgovori. Ne može se svako pitanje slati svima, nego samo nadležnima. Kad odgovori stignu nazad u DEI, biće potrebno usklađivanje sa svim nivoima, da bi se na svako pitanje mogao poslati jedinstven odgovor BiH, a ne različiti odgovori svih nivoa vlasti. Na osnovu pregledanog upitnika i pozitivne procjene EK, Savjet EU dodjeljuje status države kandidata, a onda slijedi definisanje, prvo datuma početka pregovora, a kasnije i početak samih pregovora. Pregovori počinju analitičkim pregledom zakonodavstva EU i zakonodavstva BiH (takozvani skrining), da bi se na osnovu toga mogla pripremiti pregovaračka polazišta po svih 35 pregovaračkih poglavlja. Poslije završetka pregovora, koji traju nekoliko godina, sljedeći korak je potpis i kasnija ratifikacija pristupnog ugovora u svim zemljama članicama. Potrebno je organizovati referendum o pristupanju BiH EU i pripremiti ustavne promjene koje dozvoljavaju prenos izvršavanja dijela suverenih prava na institucije EU, ali to tek poslije završenih pregovora.

* GLAS: Kako ocjenjujete sadašnje stanje BiH po pitanju reformi koje je sprovela i koje sprovodi?

VEHAR: BiH nije u jednostavnoj situaciji, jer reforme koje se sprovode ili bi trebale da se sprovode, obuhvataju gotovo sve djelatnosti. Neke od reformi odnose se na privredu, privatizaciju, reforme potrebne zbog usklađivanja sa EU po svih 35 pregovaračkih poglavlja, gdje se, na primjer nalaze i reforme pravosuđa, zatim denacionalizacija i slično. Reforme su na području funkcionisanja države i demokratskog društva, na području djelovanja tržišne privrede, te na svim ostalim ključnim područjima od poljoprivrede, energetike, zaštite okoline i drugih. Neke reforme su u toku, neke nisu još počele... Bitno je biti svjestan da se te reforme ne preduzimaju jer neko u Briselu to traži, nego jer su potrebne u svakom slučaju zbog boljeg života stanovnika BiH i boljeg i konkurentnijeg djelovanja BiH privrede.

* GLAS: Šta su glavni problemi pridruživanja BiH?

VEHAR: Prema mojim iskustvima u BiH, a tu radim već dvije godine, to je manjak političke saglasnosti glavnih političkih aktera koji su na posljednjim izborima dobili mandat da povedu državu naprijed. BiH jedina u regionu nema plan integrisanja. Za svaki akt EU mora biti jasno čija je nadležnost, ko će da ga prevede, ko i kada će ga prenijeti suštinski u domaći pravni sistem, ko će ga implementirati i koje posljedice donosi. Zbog toga je, po uzoru na ostale države u regionu, potreban sveobuhvatan program integracija sa tekstualnim i tabelarnim pregledom svih reformi iz kojeg proizlazi ko šta radi i kada. Ali preduslov je uspostavljanje efikasnog mehanizma koordinacije sa radnim grupama predstavnika svih nivoa vlasti koje slijede buduća pregovaračka poglavlja, kao što postoji u svim državama regiona. BiH jeste ustavno kompleksna država, ali to ne znači da se ne može ništa uraditi. Odlično urađen posao u vezi sa ispunjavanjem uslova za ukidanje viza je dokaz da je moguće uspješno se organizovati i koordinisati.

* GLAS: Kakva je prema Vašem mišljenju saradnja entiteta po pitanju EU integracija i kako to utiče na sam proces pridruživanja?

VEHAR: Saradnja bi mogla biti bolja, odnosno mora biti bolja. Područja koje čine većinu EU zakonodavstva su, po mom razumijevanju Ustava BiH, velikim dijelom u nadležnosti entiteta, npr. poljoprivreda, zaštita okoline, energetika... Ali, upozoravam, to ne znači da entiteti treba da rade šta hoće u svom parlamentu odnosno vladi, bez međusobne saradnje, odnosno bez saradnje sa institucijama na nivou BiH. EU direktive i uredbe moraju biti usvojene u isto vrijeme, na isti način, sa istim rješenjima, sa na primjer istim krivičnim sankcijama u oba entiteta. Ako se to ne desi, možemo dobiti paralelni pravni sistem unutar BiH i posljedice za pravnu sigurnost građana možete sami zamisliti. EU direktive kao instrument harmonizacije su pisane na način da daju dosta slobode zakonodavcu ili izbor između opcija. Zbog toga je saradnja među entitetima nužna i mora biti jedan od ključnih koordinativnih zadataka institucija na nivou BiH. Bila bi logična i podjela poslova, da svaki entitet ne prevodi iste direktive i ne piše iste propise bez međusobne saradnje. Ali preduslov je jasna podjela poslova, odnosno koji od oko 30.000 propisa EU su uopšte relevantni za BiH, onda koje od relevantnih radi nivo države, a koje entiteti (i kantoni), a onda međusobna saradnja i saradnja sa nivoom BiH na području entitetske nadležnosti.

* GLAS: Kako ocjenjujete proces pravne harmonizacije, kako on teče u institucijama BiH, a kako u entitetima?

VEHAR: Pravna harmonizacija ne znači neko tehničko prepisivanje EU akata kao što neki misle, nego predstavlja kompleksan sistem koji se sastoji iz više faza: podjela nadležnosti, utvrđivanje prioriteta, preuzimanje u domaći pravni sistem, primjena i vjerodostojno sprovođenje. Taj proces u BiH se mora iz ad hok aktivnosti pretvoriti u organizovan proces, koji mora početi sa jasnom podjelom toga ko šta radi u BiH. Svaka direktiva mora dobiti vlasnika ili više njih, a to se može uraditi samo putem sistema koordinacije. Tek onda kreće utvrđivanje prioriteta, jer ne možete sve što je EU stvarala 50 godina prenijeti u domaći sistem odjednom nego u periodu od više godina. Proces pravne harmonizacije nije još krenuo kako treba u BiH jer nedostaje program integracija sa programom pravne harmonizacije kao svojim ključnim dijelom.

* GLAS: Gdje je BiH u poređenju sa zemljama regiona?

VEHAR: BiH nema još na snazi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) i nije još podnijela aplikaciju za članstvo, tako da je status kandidata i početak pregovora još vremenski neizvjesna činjenica. Ako pogledamo države u regionu, možemo vidjeti da su sve korak ili više ispred BiH. Albanija ima na snazi SSP od 2009, kada je i podnijela zahtjev za članstvo i čeka status kandidata. Crna Gora ima SSP na snazi od 2010, zahtjev za članstvo je podnijela 2008, dobila status kandidata 2010. i jula 2012. počinje pregovore za pristup. Hrvatska je završila pregovore sa EU u junu 2011, čeka ratifikaciju Ugovora o pristupu i postaće članica EU jula 2013. Makedonija još čeka datum početka pregovora, iako je status kandidata dobila već 2005, a SPP važi od 2004. Srbija još nema na snazi SSP, zahtjev za članstvo je podnijela 2009. i u martu 2012. je dobila status kandidata i očekuje da će krajem ove godine dobiti datum početka pregovora.

* GLAS: Koja su najvažnija iskustva koje bi BiH trebalo da preuzme od susjednih zemalja?

VEHAR: BiH bi od njih morala preuzeti iskustva u vezi sa uspostavljanjem strukture koordinacije evropskih poslova sa radnim grupama i tačnu podjelu EU zakonodavstva, sa jasnom raspodjelom nadležnosti i prioriteta. U svakom trenu mora biti potpuno jasno ko šta treba da radi i kada. Tek tada, proces pravne harmonizacije može organizovano da krene. Onda slijedi međusobna saradnja i koordinacija svih nivoa, da je usvojeno zakonodavstvo međusobno usklađeno, da državni nivo uključuje entitete u slučaju državne nadležnosti i da entiteti međusobno sarađuju i sa državnim nivoom u slučaju entitetske nadležnosti, da se ne bi dogodilo da ista direktiva u domaće zakonodavstvo bude prenesena na različite načine.

* GLAS: Koliko će BiH biti teško da prihvati sve reforme koje su potrebne na putu evropskih integracija, s obzirom na njeno ustavno uređenje?

VEHAR: Reforme nisu samo za prihvatanje, nego treba na njima raditi i potrebne su zbog stanovnika i privrede BiH, ne samo zbog evropskih integracija. Ako je bilo moguće organizovati i sprovesti reforme u 12 država srednje i istočne Evrope, koje su se pridružile EU 2004. i 2007. godine i ako to mogu sve ostale države regiona, ne vidim zašto BiH ne bi mogla. Ustavno uređenje je takvo kakvo jeste, ono traži mnogo saradnje i koordinacije, ali ne sprečava da se radi ako postoji politička volja svih glavnih aktera u BiH i saznanje da drugog puta nego saradnje nema.

* GLAS: Integracija u EU je onda moguća i ako entiteti zadrže svoje nadležnosti?

VEHAR: Nadležnosti su takve kakve jesu po Ustavu, svako radi šta je u njegovoj nadležnosti i sarađuje sa ostalim nivoima. Problem je to što u BiH nadležnosti za oko 30.000 akata EU još nisu određene, pa svako ima svoju predstavu o tome šta je njegova nadležnost. Stalno apelujem, podijelite čitavo zakonodavstvo EU po poglavljima i za svaki akt EU dogovorite se u čijoj je nadležnosti, ko će da radi na njemu i kada, pa će slika biti jasna. Onda preostane samo rad i međusobna saradnja na pripremi i implementaciji. Evo kao primjer, Direktiva o voćnim pekmezima, marmeladi i želeima definiše kakve sastojke i kakvu količinu voća mora imati tegla pekmeza za pojedino voće. Da li će taj - vjerovatno pravilnik, usvojiti entitetska ministarstva ili ministarstvo na nivou BiH vaša je odluka, bitno je, da važi istovremeno u BiH i da ima istu suštinu i iste sankcije. U suprotnom, to može prouzrokovati nesigurnost za građane, možda čak selidbu proizvodnje iz jednog u drugi region i svakako posljedice za izvoz u EU. Ili veličina kaveza i uslovi za kokoške u farmama. Isti sistem mora važiti u BiH, koji je usklađen sa EU i sa regionom. Takve praktične stvari znače pridruživanje EU i neizbježne su ako želite trgovinski sarađivati sa EU i regionom i imati veću trgovinsku saradnju. Čitav region se usklađuje sa EU i BiH jednostavno nema izbora.

* GLAS: Da li je realno da BiH uđe u krug proširenja EU zajedno sa Srbijom ili je ipak realnije da ostane sa najnerazvijenijim zemljama?

VEHAR: Odluka je apsolutno na BiH, vrata EU su joj širom otvorena. Ako se BiH organizuje i konačno podijeli EU zakonodavstvo i počne ozbiljno da radi, može dostići Srbiju u ranoj fazi pregovora. Srbija je prije nekoliko godina podijelila EU zakonodavstvo, tačno se zna za svaku direktivu i uredbu čija je nadležnost, kada će se prenijeti u domaći pravni sistem i kakve posljedice donosi. Takav javan dokument znači i odgovornost pojedinih institucija i političara, jer se potpuno jasno vidi ko radi i ko kasni sa reformama. Takav dokument i organizacija EU koordinacije sa radnim grupama fali BiH da bi mogla organizovanije i brže krenuti dalje. Zadatak za BiH je mnogo teži nego za Srbiju zbog kompleksne ustavne strukture države, ali je izvodljiv. Poslije pridruživanja Hrvatske i Islanda na redu su države zapadnog Balkana. Kako meni izgleda, neće biti više pojedinog pridruživanja nego će biti dva voza za EU na Balkanu. Na BiH je da odluči na koji će se voz prikačiti.

Rok

* GLAS: Koji je realan rok kada bi se BiH mogla naći u EU?

VEHAR: Definisano je koji su potrebni koraci od aplikacije do članstva. Susjedna Hrvatska je podnijela aplikaciju za članstvo februara 2003, a članica EU će postati jula 2013. godine. Samo pregovori za članstvo, koji predstavljaju dio procesa pridruživanja, su trajali šest godina od 2005. do 2011. godine.

Biografija

Primož Vehar, ekspert za EU integracije, po struci je pravnik, a skoro deset godina radio je za slovenačku Kancelariju Vlade za zakonodavstvo na području harmonizacije domaćeg zakonodavstva sa zakonodavstvom EU. Bio je više godina sekretar skupštinskog Odbora za poslove EU u Sloveniji. Od 2005. godine radi kao pravni ekspert u zemljama regiona koje su na putu pridruživanja EU, Srbiji, Crnoj Gori i BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.