Patrik Mun: OHR odlazi kada se vidi napredak za EU i NATO

Rekao je ovo u intervjuu "Glasu Srpske" američki ambasador u BiH Patrik Mun.

- Kada BiH bude čvrsto opredijeljena za taj put, onda možemo biti sigurni da joj ne treba OHR. Mi ne želimo da OHR ovdje zauvijek ostane i ne bi trebalo da ostane zauvijek, jer to nije konzistentno sa članstvom u NATO-u i EU - rekao je Mun.

* GLAS: BiH je po ocjenama u totalnoj blokadi na svim poljima. Kako to komentarišete?

MUN: Mislim da je to prenaglašavanje situacije. Zasigurno postoje određene prepreke za rješavanja nekih od ključnih pitanja, ali postoje rješenja za ta pitanja. Mi bismo željeli vidjeti političare koji zajednički rade na iznalaženju tih rješenja. Postoji širok spektrum i mnogo je pitanja na stolu. Važno je da političari ne treba da odustaju samo zato što je nešto preteško. Oni su izabrani da služe narodu i narod od njih očekuje da nađu rješenje u njihovu korist i u korist cijele zemlje, tako da BiH može uistinu ići dalje ka potpunoj integraciji u Evropu, gdje i pripada.

* GLAS: Koje su po Vašem mišljenju glavne prepreke da se BiH brže kreće ka Evropskoj uniji?

MUN: Najvažnija prepreka u ovom trenutku je pronalaženje rješenja za "slučaj Sejdić-Finci". Politički lideri su ostvarili značajan napredak u proteklih nekoliko mjeseci, uz značajnu pomoć Delegacije EU. Nisu postigli sporazum, ali činilo se da su išli ka konsenzusu. To ne znači, naravno, da politički lideri treba da odustanu. Zaista postoje rješenja na raspolaganju. Model koji je razvijen sa Evropskom unijom ima mnogo varijabli. Ti detalji, nijanse nikada nisu dogovorene. Politički lideri moraju ponovo sagledati sve te detalje da vide da li postoji način da se dogovore i kako dalje. Smatram da postoji način za dalji napredak. Bilo bi veliko razočarenje i šteta ako politički lideri godinu i po prije izbora 2014. godine kažu da odustaju. To nije u najboljem interesu njihovih političkih stranaka, građana koji su za njih glasali, niti u najboljem interesu ove zemlje. Postoje tri rješenja koja čekaju u Parlamentu BiH. Jedno SNSD-a, jedno HDZ-a i jedno SDA. Sami ti prijedlozi su obećavajući, u smislu da zadovoljavaju odluku u "slučaju Sejdić-Finci" i pitanja koja su u njoj sadržana. Ja bih podstakao političare da i to razmotre.

* GLAS: Dolazak visokog predstavnika za spoljnu politiku i bezbjednost EU Ketrin Ešton i evropskog komesara za proširenje Štefana Filea potvrđuje da je BiH u velikom zastoju?

MUN: Mislim da niko nije rekao da je BiH u dubokom zastoju. Mislim da su rekli da su razočarani što nije postignuto rješenje i izrazili svoju želju da političari u BiH uistinu sjednu i nađu rješenje. Oni to još uvijek mogu uraditi prije junskog sastanka Savjeta EU. Moraju uspostaviti vjerodostojne aktivnosti prije juna, da bi se Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju mogao sprovesti i da bi BiH mogla podnijeti aplikaciju za članstvo u EU. To je proces koji traje, ali potencijalno, BiH može to uraditi do kraja godine.

* GLAS: Ako ne dođe do tog kompromisa u roku koji ste pomenuli, da li će sljedeći opšti izbori biti proglašeni nevažećim?

MUN: To je pitanje za EU, a ne za SAD. No to nije ključno pitanje. Ključno pitanje je kako će politički lideri naći rješenje za to. Mogu to uraditi, moraju to uraditi i uvjeren sam da hoće. Možda će građani postati nestrpljivi, jer stranke ne rade ono za šta su ih izabrali i možda će se stranke suočiti sa konsekvencama 2014. godine na izborima. Približavanjem EU i NATO-u građani BiH će imati bolju ekonomiju, puteve, željeznice....

* GLAS: FBiH je u totalnoj blokadi. Vlada je podijeljena i ne funkcioniše, odnosno postoje "dvije vlade pod jednim krovom", u Parlamentu je jedna većina, a Vlada ne odgovara toj većini, Ustavni sud nije popunjen i ne može odlučivati...

MUN: Sigurno je da su svi razočarani situacijom u federalnoj Vladi, ali moram takođe reći da ona nije potpuno blokirana. Oni rade nešto. Radili su prošle i ove sedmice da bi se napredovalo u vezi sa Zakonom o povlašćenim, povoljnijim penzijama, koje je MMF postavio kao uslov i koji je usvojen. Čestitamo premijeru Nerminu Nikšiću na onome što je radio da bi pomogao da se ovo dogodi. Čestitamo mu na liderstvu. Nadamo se da će se još sa malo koraka i više saradnje federalna Vlada sastati i početi da radi na nekim drugim pitanjima sa kojima se Federacija suočava. Postoji način da se ide naprijed, a prvi korak bi trebalo da bude imenovanje novog bošnjačkog sudije u Ustavni sud FBiH. Podstičemo Budimira i potpredsjednike da se sastanu i riješe to što prije.

* GLAS: Da li je, prema Vašem mišljenju, cijela BiH talac nesređenih odnosa u FBiH?

MUN: To uopšte nije istina. Uvijek je bilo pitanja i problema među različitim strankama i biće ih i dalje. To je dio demokratskog sistema, ali to ne znači da su svi taoci. Političke stranke treba da predstavljaju građane i mi očekujemo da demokratski izabrani predstavnici to rade. BiH je komplikovano mjesto, ima komplikovanu političku strukturu, što otežava pronalaženje rješenja i načina da se ide naprijed, ali to ne znači da je nemoguće pronaći rješenja. Ona postoje i moguće je to postići uz opredijeljenost da se radi na tome i malo više energije kod nekih političkih lidera da se sastanu i rade na ovom pitanju.

Pomenuo bih rad na Akcionom planu za članstvo u NATO-u. Sastali su se prije par mjeseci ovdje u Sarajevu, formirali radnu grupu u Savjetu ministara BiH da bi implementirali rješenja koja već postoje. Nažalost, ništa se nije dogodilo.

Šest političkih lidera žele pronaći rješenje pitanja državne i vojne imovine i nadam se da će se tri ministra ozbiljno angažovati na tome.

Ne znam zašto to ne urade, jer to je i u interesu Republike Srpske i FBiH. Ne postoji politički lider u ovoj zemlji koji kaže ja sam protiv toga da BiH uđe u Akcioni plan za članstvo. Niko od njih to nije rekao.

* GLAS: Kako se kretati naprijed kada Ministarstvo odbrane BiH ni danas ne zna šta od naoružanja i municije ima u svojim magacinima?!

MUN: Postoji čitav niz popisa viška municije i naoružanja. To je počeo da radi i IFOR. Prema mojim informacijama radi se i sa EUFOR-om i drugim međunarodnim tijelima da bi se došlo do spiska kompletnog inventara i napravila lista iz koje bi se vidjelo šta se gdje tačno nalazi, stanje toga i kako bi se utvrdilo koje oružje i municiju treba zadržati. Koliko mi je rečeno, taj proces počinje vrlo brzo.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović istakao je da je ovo pitanje za njega visoko na listi prioriteta, jer ovo oružje i municija predstavljaju opasnost za građane. Bezbjednosni rizik postoji, zbog mogućnosti curenja i odliva ove municije i oružja nekim nelegalnim kanalima na nelegalna tržišta, a to treba uništiti.

* GLAS: Da li bi na sljedećoj sjednici Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira u maju moglo doći do zatvaranja OHR-a?

MUN: UO PIC-a postavio je kriterijume za zatvaranje OHR-a i oni nisu zadovoljeni. Jedan od njih je registrovanje državne i vojne imovine. Još jednom kažem, hajde da to uradimo. Zašto se političari ne sastanu i kažu hajde da to uradimo? Zaista ne znam. Naročito neki političari koji su najglasniji u vezi sa zatvaranjem OHR-a i oni su ti koji ne pomažu da se postigne napredak u rješavanju pitanja državne i vojne imovine. SAD su jako zabrinute zbog održavanja OHR-a ovdje, zbog uloge koju može imati u rješavanju pitanja u BiH. OHR je bio angažovan na rješavanju situacije u FBiH, a sa političkim liderima je nastojao da obezbijedi saradnju.

SAD žele da BiH zaista napreduje ka putu ka EU i NATO-u. Prije nego što se počne ozbiljno razgovarati o zatvaranu OHR-a. Kada BiH bude čvrsto opredijeljena za taj put, onda možemo biti sigurni da joj ne treba OHR. Mi ne želimo da OHR ovdje zauvijek ostane i ne bi trebalo da ostane zauvijek, jer to nije konzistentno sa članstvom u NATO-u i EU. Ali postoji konstruktivna uloga koju ovdje može igrati, i visoki predstavnik nije koristio svoja ovlašćenja više od godinu, možda čak i duže i mislim da je to bilo prilikom skidanja sankcija čitavom nizu ljudi.

Međunarodna zajednica želi da BiH sama rješava probleme i ne želimo da međunarodna zajednica i OHR budu izvori rješenja. Političari su ti koji ih moraju pronaći i više sarađivati. Napredak nije onoliki koliki bismo svi mi željeli.

* GLAS: Postoji li adekvatna borba protiv korupcije i kriminala? Kako vidite proces procesuiranja ratnih zločina?

MUN: Vidim da se dešavaju određena hapšenja. Znam da su novi glavni tužilac i šefovi agencija za sprovođenje zakona čvrsto opredijeljeni da rješavaju pitanje korupcije i organizovanog kriminala. Mislim da ne rade dovoljno, jer da dovoljno rade, bilo bi optužnica za korupciju, bilo bi procesuiranja organizovanog kriminala, U slučaju glavnog tužioca bilo bi procesuiranja ratnih zločina. Glavni tužilac je uvidio da su to manjkavosti. Znam da su agencije posvećene da sarađuju s njim. To nije nešto što će se desiti preko noći, ali je za to neophodno liderstvo tih pojedinaca.

Bezbjednost

* GLAS: Koliko je BiH bezbjedna zemlja? U petak ste podijelili priznanja za institucije koje su odgovorile zadatku povodom terorističkog napada na Ambasadu SAD u Sarajevu?

MUN: Terorizam je nešto sa čime se suočavamo širom svijeta. Ne postoji nijedna zemlja koja se može smatrati bezbjednom po tom pitanju. Ono što se desilo u Bostonu je užasan zločin protiv nedužnih civila. Tajna za rješavanje pitanja terorističkih napada je bolja razmjena informacija i tome smo posvećeni. Imali smo napad i ovdje. To je jako teško spriječiti, ali imali smo dobar odgovor policije. Srećom, nije bilo težih posljedica i čestitamo agencijama na obezbjeđenju adekvatnog odgovora na napad.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.