Mira Grbić: Mladi upisuju zanimanja koja nisu potrebna tržištu

Rekla je ovo u intervjuu za "Glas Srpske" direktor Republičkog pedagoškog zavoda RS Mira Grbić.

- Stanje se teško mijenja, nezavisno od upisne politike na kojoj se stalnoj radi, o programima stipendiranja polaznika u deficitarnim zanimanjima i slično. Veoma je teško privoljeti mlade da se upišu za obućara ili krojača, pa čak i kada im kažete da će se zaposliti po završetku obrazovanja - istakla je Grbićeva.

* GLAS: Kakvo je stanje u predškolskom obrazovanju u RS? Sa čime ste zadovoljni, a šta bi trebalo promijeniti?

GRBIĆ: Predškolsko vaspitanje i obrazovanje značajno je unaprijeđeno i permanentno se razvija. Veliki napredak je napravljen izradom savremenog Programa predškolskog obrazovanja i vaspitanja čime je riješena programska konfuzija koja je postojala u ovom nivou vaspitno-obrazovnog  sistema. Izrađena je i pedagoška dokumentacija, a radi se na razvoju profesionalnog portfolija, čime želimo da osnažimo vaspitače kao profesionalce. Program se primjenjuje u javnim i privatnim vrtićima ravnopravno. Ono čime nismo zadovoljni u predškolskom obrazovanju jeste obuhvat djece, jer želimo da svako dijete bude uključeno, posebno djeca iz ruralnih područja i socijalno ugroženih porodica.

* GLAS: Koliko je, prema Vašem mišljenju, kvalitetno osnovno obrazovanje u našim školama? Da li su tu potrebne neke izmjene i koje?

GRBIĆ: O kvalitetu u obrazovanju je moguće govoriti sa različitih stanovišta. Sa stanovišta nastavnog plana i programa, udžbenika, nastavnog kadra, metodičko-didaktičke zasnovanosti nastave, same organizacije osnovnoškolskog obrazovanja,  školskih objekata… Na svakom od navedenih segmenata se kontinuirano radi, s tim što se u neke segmente ulaže više, u neke manje, a sve u skladu sa zahtjevima prakse i potrebama djece, a opet u skladu sa mogućnostima društva. Bespredmetno je raspravljati o tome koji je od ovih segmenata važniji, jer svi su jednako važni  i zato vaspitanje i obrazovanje i jeste sistem.

Mislim da treba pružati veću podršku nastavnom osoblju u smislu stručnog usavršavanja, a posebno rukovodnom osoblju u školama. Takođe mislim da treba raditi na uvođenju izbornih predmeta u osnovnoj školi kako bi, između ostalog, obezbijedili i veću povezanost sa sljedećim nivoom obrazovanja,  i podržali razvoj i interes učenika.

* GLAS: Da li ste zadovoljni nastavnim planom i programom u osnovnim, ali i u srednjim školama?

GRBIĆ: Razvoj nastavnog plana i programa zahtijeva stručnost i multidisciplinarnost. Razvoj podrazumijeva proces i kontinuitet, i mi smo zadovoljni jer se kontinuirano radi na izmjenama, dopunama i unapređenju Nastavnog plana i programa za osnovno i srednje obrazovanje.

* GLAS: Kada je u pitanju srednje obrazovanje, kojom ocjenom biste ga ocijenili?

GRBIĆ: Srednjoškolski nivo vaspitanja i obrazovanja je doživio značajne promjene u posljednjih desetak godina. Značajno je povećan procenat učenika u srednjem stručnom obrazovanju u odnosu na opšte srednje obrazovanje, što je dovelo do specifičnih zahtjeva kada je u pitanju nastavni kadar.

Stručno teorijska i praktična nastava, u svakom zanimanje, zahtijevaju stručnjake određenog profila, koji naknadno stiču pedagoško-psihološko obrazovanje. Mislim da tržište rada mora biti više i neposrednije povezano sa srednjim stručnim obrazovanjem.

Modernizovan je nastavni plan i program za sve smjerove gimnazije za prvi i drugi razred, a u idućem periodu ćemo raditi modernizaciju za treći i četvrti razred.

* GLAS: Da li imamo dovoljno stručnog kadra? Postoji li neki koji nam nedostaje i koji je to?

GRBIĆ: Nastavnog i stručnog kadra u našem obrazovanju ima dovoljno. Imamo mnogo studijskih programa za obrazovanje kadrova za rad u vaspitanju i obrazovanju, i svi oni koji steknu diplomu ne mogu naći posao u svojoj struci.

Međutim, nema dovoljno stručnog kadra za predmete matematika, fizika i tehničko obrazovanje.       

* GLAS: Kako afirmisati mlade da upisuju zanimanja koja su deficitarna? Da li se trenutno dovoljno radi na tome?

GRBIĆ: Kod nas postoji jedan čudan trend kada je u pitanju upis u pojedina zanimanja, a to je da mladi uglavnom upisuju i imaju interes za zanimanja koja nisu potrebna tržištu rada.

Stanje se teško mijenja, nezavisno od upisne politike na kojoj se stalnoj radi, o programima stipendiranja polaznika u deficitarnim zanimanjima i slično. Ipak, veoma je teško privoljeti mlade da se upišu za obućara ili krojača, pa čak i kada im kažete da će se zaposliti po završetku obrazovanja. Smatram da zbog toga treba i dalje raditi na promociji deficitarnih zanimanja putem profesionalne orijentacije, dana otvorenih vrata i drugih aktivnosti koje se mogu organizovati u tu svrhu.

* GLAS: Da li su udžbenici preobimni i da li su u nekima potrebne izmjene?

GRBIĆ: Mislim da smo napravili značajan korak naprijed kada je u pitanju udžbenička politika. Mi smo malo tržište, posebno kada su u pitanju srednjoškolski udžbenici, što se često zanemaruje, a nije nevažno. Malo autora se odvaži da piše udžbenik. Konkursi su javni i raspisuju se prema potrebi i zahtjevima nastavne prakse.

Danas, u vrijeme digitalizacije i kompjutera, udžbenik je postao samo jedan od izvora učenja i može da se koristi na različite načine. Nastavnik, u skladu sa mogućnostima i interesovanjima učenika, te u dogovoru sa njima, usmjerava i određuje način upotrebe udžbenika. Prema mišljenju inspektora-prosvjetnih savjetnika u Republičkom pedagoškom zavodu, sadržaji udžbenika koji su u upotrebi u osnovnim i srednjim školama Republike Srpske nisu preobimni. Svake godine se vrše izmjene u nekim udžbenicima, izdaju se novi udžbenici i mislim da se cjelokupna udžbenička politika kontinuirano unapređuje.

* GLAS: Da li se u školama poklanja dovoljno pažnje talentovanim đacima?

GRBIĆ: Isto pitanje možete postaviti i za učenike koji imaju poteškoće u učenju ili razvoju, ili za bilo koju drugu grupaciju učenika. Naravno da škola nastoji da odgovori na specifične potrebe učenika i zato često govorimo o individualizaciji nastave, o prilagođavanju nastavnog programa, o različitim vidovima nastave i drugim oblicima neposrednog rada s učenicima.  Talentovani učenici mogu intenzivnije da se razvijaju, brže da napreduju, imaju mogućnost da pokažu svoja umijeća kako u Srpskoj tako i izvan njenih granica. Promovišu se rezultati koje ostvaruju, pruža im se podrška za školovanje na prestižnim svjetskim fakultetima i sva potrebna pažnja.

Put u Izrael

* GLAS: Kako je prošao put prosvjetnih radnika iz RS u Jerusalim? Kakva su iskustva?

GRBIĆ: Grupa profesora iz Srpske je prvi put učestvovala na sedmodnevnom seminaru o holokaustu u Jad Vašemu. Učešće profesora na ovom međunarodnom seminaru je rezultat dogovora predsjednika RS Milorada Dodika i Predstavništva RS u Izraelu sa Jad Vašem institucijom. Veliku podršku i gostoprimstvo pružili su i šef Predstavništva RS u Izraelu Arie Livne i stručni savjetnik u Predstavništvu RS u Izraelu Aleksandar Nikolić. Seminar je bio sadržajan, poučan i veoma dobro organizovan. Profesori iz Srpske su aktivno učestvovali u radionicama i diskusijama i pokazali zavidne kompetencije i vještine. Bješe to jedno divno učeće iskustvo u prijateljskom okruženju i ja sam sigurna da ćemo uspjeti da uvedemo novi način izučavanja holokausta u srednje škole u RS, što je bio cilj našeg boravka u Izraelu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.