Janko Trivunović: Imamo mnogo ozbiljnijeg posla od jurenja preljubnika

Stereotipe koji prate detektivsku profesiju raskrinkao je u intervjuu "Glasu Srpske" predsjednik Detektivske komore Slovenije Janko Trivunović.

- Najveći stereotipi su da se posao detektiva svodi na praćenje preljubnika i na tajno praćenje po parkovskim klupama. Detektivska djelatnost je privredna djelatnost i mi se manje-više krećemo u privrednom sektoru. Perspektivu detektivske djelatnosti vidim upravo u tom segmentu - istakao je Trivunović.

* GLAS: Šta je u najkraćim crtama moderni detektiv i koji su njegovi poslovi?

TRIVUNOVIĆ: Detektivska djelatnost manje-više podrazumijeva nekoliko zadataka kojima se i najčešće bavimo. Međutim, sve je veća potražnja po nekom širem spektru znanja i visokostručnosti u raznim oblastima. Polje detektivstva se širi sa klasičnih poslova koji se tiču bračnih prevara, kontrola bolovanja i putnih troškova na nova područja koja zahtijevaju visok stepen znanja.

* GLAS: Koliko je detektivska djelatnost razvijena u zemljama bivše Jugoslavije?

TRIVUNOVIĆ: Upravo je to bila tema predavanja koje sam ove sedmice održao na Visokoj poslovno-tehničkoj školi u Doboju. Jedino smo mi u Sloveniji uspjeli na osnovu zakona da se organizujemo u Detektivsku komoru. Hrvatska, Crna Gora i RS su donijele zakon, međutim, nemaju udruženja i suočile su se sa mnogim problemima. Srbija nema zakon koji uređuje oblast detektivstva iako već više od deset godina pokušavaju da urede tu oblast. Zakon nije usvojen ni u FBiH. Iako je RS davno usvojila zakon, stanje na terenu nije onakvo kakvo bi trebalo da bude, jer postoji samo nekoliko detektiva, koji rade bez udruženja. Nadam se da će se detektivi iz postojećih pet ili šest agencija u RS udružiti i da pokušamo zajedničkim radom prevazići probleme. U cijelom regionu moramo uspostaviti saradnju bez koje u našoj branši nema opstanka, s obzirom na to da se pojavljuju klijenti koji zahtijevaju rad u više zemalja.

* GLAS: Dokle sežu ovlašćenja detektiva i u kojoj mjeri se ona kose ili preklapaju sa nadležnostima državnih istražnih organa?

TRIVUNOVIĆ: Upravo je to bio problem koji smo imali u Sloveniji, jer ulazimo u sferu rada državnih organa, a posebno policije. Poteškoće smo uspjeli da riješimo jer smo razlučili šta radi policija, a šta detektivi. Detektivska djelatnost je privredna djelatnost i mi se manje-više krećemo u privrednom sektoru. Naši glavni naručioci su firme iz privatnog sektora. Policija i detektivi su na dva različita kraja. Mi se više susrećemo sa prevarama ili zloupotrebama u oblastima radnih odnosa ili osiguranja. Tu su detektivi daleko ispred policije. Mobilnost i efikasnost su glavne prednosti detektiva. Mi idemo na lice mjesta, pravimo uviđaj, vidimo da li je došlo do fingiranih saobraćajnih nesreća, kako je došlo do štete, ko su povezana lica, da li su u rodbinskim vezama i na koji način su u to bili umiješani i normalno je da, kada utvrdimo prevare, osiguranja ne isplaćuju odštetu. Od 2007. godine dobili smo ovlašćenje da radimo i za državne organe, što znači da nas može naručiti bilo koji državni organ kako bi kontrolisao svoje radnike u vezi sa korišćenjem bolovanja, putnih troškova, konzumiranjem alkohola i droge... Imamo saradnju i sa sudovima pošto uručujemo sudske pozive i presude. Svi državni ograni polako prepuštaju svoje aktivnosti spoljnim izvođačima da bi oni lakše i bolje funkcionisali. Mi bismo voljeli da sarađujemo sa policijom, da istražujemo krivična djela, ali zakon nam to ne dozvoljava. Možemo da istražujemo krivična djela koja se gone na osnovu privatne tužbe. Već duže vrijeme se borimo da dobijemo ovlašćenja da istražujemo manja krivična djela koja se gone na prijedlog oštećenih. Imali smo problema u vezi sa tajnim praćenjem, fotografisanjem i drugim metodama, ali je to riješeno donošenjem novog zakona.

* GLAS: Koja sredstva detektivi mogu da koriste prilikom praćenja osobe i koliko je tanka linija između ovlašćenja detektiva i privatnosti klijenta?

TRIVUNOVIĆ: Magistrirao sam na temu "Narušavanje privatnosti od strane detektiva". Svakome je jasno da detektiv bez praćenja, odnosno fotoaparata i kamere ne može završiti svoj posao i prikupiti dokazni materijal za potrebe naručioca. Naručilac ima pravo da nekoga kontroliše i to je jasno potvrdio i Evropski sud za ljudska prava. To je prvi uslov. Drugi uslov je da to pravo prenese na nekog ko ima detektivsku licencu. Treći uslov je da detektiv ne smije da prikuplja dokazni materijal nelegalnim sredstvima i metodama. Uz saglasnost osobe sa kojom obavljamo razgovor možemo da upotrebljavamo i diktafone. Apsolutno nam nije dozvoljeno narušavanje privatnosti stanovanja i pisama ili tajno prisluškivanje. Detektiv mora da zna dokle smije da ide.

* GLAS: Da li od metoda kojima ste došli do dokaza zavisi da li će oni biti prihvaćeni na sudu?

TRIVUNOVIĆ: Imam primjer gdje sam nekoga kontrolisao i fotografisao sam njegovu kuću. Detektiv može da fotografiše gdje se neko nalazi, odnosno uži i širi dio područja. Međutim, da sam to lice slikao u dnevnom boravku, kako jede ili na spavanju, to bi bilo čisto narušavanje privatnosti i ti dokazi nisu važeći. Sud odlučuje o tome koji su dokazi validni, a mi moramo paziti da se ne koriste sredstva koja bi prekomjerno ugrozila privatnost.

* GLAS: Jednom prilikom ste izjavili da uskoro više niko neće ići u sud bez detektiva.

TRIVUNOVIĆ: To je potpuno jasno. Firme u Sloveniji koje žele da uspješno završe neki postupak bez detektiva danas ne idu. Mislim da u budućnosti ni sudovi, a ni oštećeni neće ulaziti u procese bez detektiva. Detektivi prikupljaju dokaze i za odbranu. Naš isključivi cilj i zadatak je prikazivanje istine i sigurno je da će u budućnosti bez detektiva neki postupci biti teško izvodljivi.

* GLAS: Koji klijenti najviše traže usluge detektiva?

TRIVUNOVIĆ: Prije nekoliko godina naše usluge su najviše tražile firme koje su bile oštećene i koje su imale probleme sa dužnicima. Tražili smo dužnike koji su bili dužni i bogu i narodu. Danas su naši naručioci sve veće kompanije u Sloveniji. Nema nijedne ozbiljne firme da ne traži naše usluge, poput "Telekoma Slovenija", Nove ljubljanske banke, "Merkatora"…

* GLAS: Koliko privatna lica traže detektivske usluge?

TRIVUNOVIĆ: Privatna lica čine oko deset odsto naših klijenata. Njihovi zahtjevi se uglavnom svode na to ko koga vara, praćenje maloljetnika, odnosno da li im djeca konzumiraju alkohol i drogu i gdje provode slobodno vrijeme. Privatna lica nas takođe angažuju za prikupljanje dokaza na sudu.

* GLAS: Da li Vam se za pomoć obraćaju javne ličnosti iz svijeta politike, šou-biznisa, sporta?

TRIVUNOVIĆ: Pa normalno. Mi sarađujemo sa svima koji nas naruče i ko nas plati, mi radimo.

* GLAS: Da li su usluge detektiva privilegija za bogate?

TRIVUNOVIĆ: Mislim da nisu. Imao sam klijente iz svih slojeva, mada znatno manje onih iz nižih slojeva. Jasno je da se onaj ko ima novca brže odlučuje za detektiva. Svako treba da se zapita šta dobija, a šta gubi i da vidi da li će imati koristi od naših usluga.

* GLAS: Da li ste nekada odbili zahtjev klijenta?

TRIVUNOVIĆ: Tokom karijere dva puta sam odbio da pružim detektivsku uslugu, jer su zahtjevi bili neprimjereni. U jednom slučaju sam prijavio krivično djelo. Detektiv mora da bude osoba koja ima izuzetne moralne vrijednosti i da reaguje ako posumnja da će naručilac zloupotrijebiti podatke koje prikupite.

* GLAS: Koji su najveći stereotipi o detektivima?

TRIVUNOVIĆ: Najveći stereotipi su da se posao detektiva svodi na praćenje preljubnika i da sjedimo u parku, čitamo novine i fotografišemo i snimamo ljude. U javnosti se malo govori o tome šta smo korisno napravili za državne organe.

* GLAS: Kako komentarišete to da se na televizijama pojavljuje sve više emisija u kojima detektivi prate preljubnike i objavljuju tajne snimke?

TRIVUNOVIĆ: Mislim da to sigurno u demokratskim zemljama, uključujući i Sloveniju, ne bi prošlo, jer je to po svim parametrima narušavanje privatnosti. Gledao sam nekoliko puta takve emisije i čudi me kako takvo nešto može da bude dozvoljeno i emitovano na televiziji. U demokratskim zemljama bi takvi slučajevi prošli sa velikim novčanim odštetama zbog praćenja unutar zidova.

* GLAS: Koji Vam je najveći uspjeh u karijeri?

TRIVUNOVIĆ: Najveći uspjeh je to da još dobro radim, da imam dosta naručilaca i da opstajem isključivo zahvaljujući svom radu. U 90 odsto slučajeva moji dokazi su pobijedili na sudu, što je potvrda moga rada. Riješio sam mnoge zanimljive slučajeve, a ponosan sam na slučajeve koje sam riješio sa kolegama iz Hrvatske. U pitanju su bile provjere kompanija i one su zahtijevale veliku inteligenciju, a naručioci su bili stranci. Perspektivu detektivske djelatnosti vidim upravo u tom segmentu. Na tržištu je ogromna pojava kupovine firmi iza kojih stoje Rusi i Kinezi i pravi detektivski posao je utvrđivanje ko su oni i šta se iza tih akvizicija skriva.

Karijera

Janko Trivunović je završio srednju policijsku školu u Ljubljani i osam godina je radio u policiji. Završio je magisterij iz područja detektivske djelatnosti na Fakultetu za bezbjednost u Ljubljani, a od 2001. godine je detektiv. Na Fakultetu za bezbjednost u Ljubljani i Visokoj poslovno-tehničkoj školi u Doboju predaje kao vanredni profesor.

Od 2005. do 2009. godine bio je predsjednik Detektivske komore Slovenije. Ove godine povjeren mu je drugi mandat na toj poziciji.

- Ponosan sam što smo 2006. godine postali član Evropskog udruženja detektiva i što smo godinu kasnije donijeli minimalne standarde u detektivskoj djelatnosti koje bi trebalo da ispune sve članice EU - kazao je Trivunović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.