Dijego Fuzaro, italijanski filozof za „Glas Srpske“: Kapitalisti žele od svih ljudi da naprave migrante

A taj zakon kaže da uvijek možemo da nađemo nekoga ko radi iste stvari, ali za manje pare, kaže u intervjuu za “Glas Srpske” italijanski filozof Dijego Fuzaro sa Instituta za visoke strateške i političke studije u Milanu, komentarišući posljednja aktuelna dešavanja u svijetu.

- Migranti su nova paradigma kapitalizma, a oni njegov subjekat. Uvijek u pokretu i kruže kao roba. Kapitalizam želi migracije, jer sa njima krupni kapital može imati radnika koji će raditi za manje platu. Migrant koji nema odnos sa državom je savršen rob. Ali, taj isti kapital želi da smo svi mi migranti. Oni na taj način žele uništi nacionalne države, narode i stabilnost - smatra Fuzaro.

Ovaj mladi Italijan postao je posljednjih nekoliko godina  evropska zvijezda na nebu svjetske filozofije. Kolega ga ocjenjuju kao jednog od posljednjih dosljednih marksista i sljedbenika izvorne kritičke teorije, koji na sebi svojstven način analizira kako korporacije oblikuju svijet i degradiraju ličnost čovjeka. Od Fuzara ćete čuti i kritički stav o virusu korona, ali i o Evropskoj uniji, kapitalizmu i nevladinim organizacijama, ali i riječi pohvale kada su u pitanju Srbija, Rusija, Kina, Venecuela ili Iran. Plus u njegovoj bilježnici dobijaju svi oni koji se usprotive hegemonističkoj  politici Vašingtona i krupnog kapitala.

GLAS: Korona već mjesecima hara svijetom. Da li ona može ubrzati procese globalizacije u svijetu i na koji način?

FUZARO: Virus je postao instrument za osnaživanje globalizacije i ubrzanje njenih najvažnijih procesa. Mislim da svjedočimo dvjema velikim posljedicama ovog virusa. Prva je novi hladni rat, ovog puta između Kine i SAD, a druga je da dobijamo autoritaristički kapitalizam koji je zasnovan na nasilju. Nova kapitalistička moć zasnovana je na nasilju diktatorskog tipa. Kada vladajuća klasa raspolaže hegemonijom, koju čine konsenzus i moć, ne mora da pribjegava nasilju. Ali kada vladajuća klasa ima moć, ali ne i konsenzus, ona mora da pribjegava nasilju. To je ono što vidimo da se dešava sad. Bojim se da je socijalna distanca opasan put kojim pojedine svjetske vlade žele da uspostave društvene odnose bez društva. San kapitalista postaje stvarnost.

GLAS: Ako se ne varam, Vi čak smatrate da je virus vještački. Zbog čega bi ga neko “pustio”?

FUZARO: Duboko sam uvjeren da je on napravljen u nekoj od laboratorija, da ga je neko kreirao da bi imao novo sredstvo za ostvarivanje nadmoći SAD nad Kinom i kako bi preoblikovao društvo na autoritarni način. To je moje mišljenje. Neki se neće složiti s njim. A pogotovo oni koji kroje svjetske tokove. Novi kapitalizam je baziran upravo na socijalnoj distanci. On je autoritativan. Moćnicima je on bio potreban, naravno i sva zdravstvena pravila, od držanja distance, izostanka javnih rasprava, izolacija... To nisu samo zdravstvena pravila, već i politička. U tome je poenta.

GLAS: Ako sam dobro shvatio, Vi i zaštitnu masku vidite kao simbol potčinjavanja tom nekom novom autoritarnom poretku?

FUZARO: Naučno je dokazano da zaštitne maske koriste u zatvorenim prostorima, gdje je puno ljudi na jednom mjestu. Ali, njihovo korišćenje na otvorenom prostoru, pored mora ili tokom šetnje, to je samo simbol nove autoritativne moći. To je “zaštitnička diktatura”. Stavljamo vam masku na lice da bismo vas zaštitili. Ali sa maskom na licu ne možete da govorite, gubite vaš identitet. Emanuel Levinas, francusko-litvanski filozof, jednom prilikom je rekao da je naše lice najvažnija tačka našeg identiteta. Zbog toga je ona za mene samo simbol nove kapitalističke diktature, baš kao što je crna košulja bila simbol fašizma. Tokom fašizma u Italiji nismo mogli javno da se okupljamo, nismo mogli da se nalazimo po trgovima. Fašizam nije želio da ljudi budu zajedno kako se ne bi usprotivili diktaturi. Danas imamo istu u situaciju.

GLAS: Da li smo ušli fazu kada se može reći da krupni kapital gotovo sve kontroliše?

FUZARO: Mi smo već, da tako kažem, pod “nadzornim kapitalizmom”, koji nas nadzire na svakom koraku. Filozofi Bentam i Fuko su to nazvali “panoptičkim kapitalizmom”. Mi smo pod kontrolom na svakom ćošku. Prije virusa korona bili smo kontrolisani preko telefona, kompjutera, “Fejsbuka”, “Instagrama”... Svega. Sada, ovo je nova totalna kontrola. Kontrola apsolutne moći. Centri kontrole naših života nalaze se u velikim i moćnim bankama i multinacionalnim kompanijama. Kada bih nekoga morao izdvojiti, onda bi to sigurno bili Džordž Soroš i Bil Gejts.

GLAS: A gdje je nestala ljevica? Ima li je danas uopšte u Evropi?

FUZARO: U Evropi ne postoje stranke ljevice koje bi imale marksistički predznak. Imamo samo liberalne lijeve stranke. Ja ih nazivam ljevicom duginih boja. To je ljevica koja se ne bori za radnike i plate, nego za prava LGBT populacije. Sa takvom ljevicom, desnica postaje jača. I to je problem, naravno. Treba da imamo više “crvenih” ljevičarskih partija, simbola komunizma, a ne gej parada.

GLAS: Da li fašizam može ponovo oživjeti?

FUZARO: Mislim da, ako se fašizam i vrati, on neće biti isti kao prethodni. Novi fašizam govori jezik tržišta. To je engleski. On sažima stari fašizam i kaže da treba da radimo ono što od nas traži tržište. Da budem precizniji, kapitalizam potrošačkog društva je novi fašizam, novi totalitarizam.

GLAS: Da je živ, šta bi Karl Marks rekao o današnjem društvu?

FUZARO: Uf, vjerovatno bi prislonio pištolj na čelo, jer aktuelno društvo je trijumf kapitalizma. Mi smo svi proleteri, ali kao u Platonovoj pećini, mi smo robovi koji žele da budu robovi. Ne želimo da izađemo iz pećine. Borimo se za pećinu, za kapitalizam. U tome je problem. Zašto se ljudi bore za svoje ropstvo? To je centralno pitanje političke filozofije danas.

GLAS: Protivnik ste Evropske unije, ali i zagovornik Evrope suverenih država. Zašto?

FUZARO: Evropska unija je unija vladajućih klasa nasuprot potčinjenim. Ona je kapitalistički trijumf nakon 1989. godine i nova organizacija kapitalizma nakon pada Sovjetskog Saveza koja preoblikuje i uništava suverenitete država, jer je on prijetnja za novi svjetski poredak.

Država, prema mom mišljenju, treba da bude socijalistička i demokratska, jer globalna ekonomija u tom slučaju ne bi bila samo otvoreni prostor za vladajuće klase. Dakle, borba protiv kapitalizma u Evropi je borba protiv Evropske unije. Onaj ko voli Evropu, mora da bude protiv Evropske unije, jer ova unija je negacija ideje Evrope, ideje Evrope Emanuela Kanta i Edmunda Huserla. Evropska unija je neprijatelj radničke klase.

GLAS: Kako gledate na ulogu SAD u svijetu? Ono što mi je bilo posebno interesantno jeste Vaš stav da podržavate sve zemlje koje im se suprotstave.

FUZARO: SAD preko pomenute globalizacije ostvaruju svoje imperijalističke težnje. Globalizacija se može nazvati tihom amerikanizacijom svijeta. Kad globalizacija naiđe na otpor, kao što je to bio slučaj u Libiji, Srbiji ili Iraku, ona koristi ljudska prava kao alibi da sprovode imperijalističke ratove. To se desilo u svim ovim državama. Naravno, SAD su takve stvari mogle činiti u Srbiji ili Libiji, ali ne mogu u Rusiji ili Kini, jer su ove države veoma jake. I treba da budemo srećni što te države postoje. One svojim suverenitetom, snagom vojske i monetarnom nezavisnošću mogu da se odupru takvim težnjama. I to je veoma važno, jer se trebamo zalagati za multipolarni svijet sa više sila koje mogu da odole SAD.

Milošević kao Če Gevara

GLAS: Svojevremeno ste otvoreno kritikovali i NATO agresiju na Srbiju, ali i isticali kako je Slobodan Milošević bio veliki patriota.

FUZARO: Srbija je 1999. doživjela imperijalistički napad od strane SAD i njenih robova - Evropske unije i drugih. Zašto je to Amerika uradila? Iz mnogo razloga. Prvi je to što je Srbija bila socijalistička država, a samim tim nije bila američki rob. A onda i zbog toga što su SAD na Kosovu napravile najveću vojnu bazu koja danas postoji na tlu Evrope. Dakle, to nije bila borba za ljudska prava ili nešto slično, to je bio imperijalistički rat i ja sam podržao Slobodana Miloševića, kao što sada podržavam Putina, Sija, Madura ili Asada. Za mene je Milošević nešto poput Gadafija ili Če Gevare.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.