Zvaničnici Srpske o odluci Ustavnog suda: Još jedan korak ka zaoštravanju političkih prilika

Nakon što je Ustavni sud BiH stavio van snage Zakon o neprimjenjivanju odluke Valentina Incka o zabrani negiranja genocida, Cvijanovićeva je rekla da Republika Srpska ide dalje.

-Imamo svoje zakone i donosimo sve što je u našoj nadležnosti u skladu sa Ustavom. Tako ćemo raditi, uloga domaćin institucija jeste da kreiraju rješenja, a ne da to rade stranci - izjavila je Cvijanovićeva novinarima u Stanarima.

Cvijanovićeva tvrdi da su određeni procesi u pravosuđu BiH da se operu biografije jednih, a da se okrene protiv drugih, te da je primjer retroaktivna primjena zakona u procesuiranju ratnih zločina.

-Ustavni sud BiH je trebalo da proglasi neustavnom intervenciju nekadašnjeg visokog predstavnika Valentina Incka na Krivični zakon BiH zato što nije bio ovlašćen po međunarodnom pravu, ali i po Dejtonskom mirovnom sporazumu da donosi bilo kakve izmjene i dopune zakona niti da ih nameće - rekla je Cvijanovićeva.

Ona je podsjetila da Incko nije bio ovlašćen da sankcioniše ljude ali je to ovlašćenje sam sebi pribavio.

-On nije smio da sankcioniše i legalne organe koji imaju pravo da donose zakone - kategorična je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je naglasila da visoki predstavnik nije ovlašćen po međunarodnom pravu, pogotovo domaćem, da donosi zakone niti da ih mijenja.

-Navikli smo na ovakve odluke Ustavnog suda BiH, dešavaju se u nizu s namjerom da bude sačinjen novi ustavni sistem, a ne da se poštuje Ustav. Jednostavno, riječ je o političkom obračunu - rekla je Cvijanovićeva i dodala da je donesena još jedna politička odluka u nizu.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović rekao je da je današnja odluka Ustavnog suda BiH još jedan korak ka zaoštravanju političkih prilika u BiH, te da je taj sud odavno instrument samo jedne politike i samo jednog naroda u BiH.

Čubrilović je napomenuo da je isti sud prije desetak dana donio odluku o privremenom stavljanju van snage Zakona o lijekovima, a danas odluku o nametnutom „Inckovom zakonu“, saopšteno je iz Narodne skupštine Republike Srpske.

-Ovim je Ustavni sud BiH već započeo predizbornu kampanju samo jedne politike u BiH - rekao je Čubrilović, koji je i predsjednik skupštinskog Odbora za ustavna pitanja.

On je dodao da je Odbor za ustavna pitanja u odgovoru koji je u februaru poslao Ustavnom sudu BiH na zahtjev za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika, koji je pokrenulo sedam delegata u Klubu Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske, iznio valjane dokaze za njegovo odbacivanje, ali da je Ustavni sud BiH, uprkos tome, donio još jednu političku odluku.

-Svima je jasno da dio Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske nema Ustavom BiH predviđenu procesnu mogućnost za pokretanje postupka, jer Vijeće naroda nije poseban zakonodavni organ. Zbog toga je samo podnošenje ovog, ali i drugih zahtjeva, suprotno članu VI/3a) Ustava BiH i Ustavni sud nije imao ustavni osnov za njegovo razmatranje i bio je dužan da ga odbaci - rekao je Čubrilović.

On je naglasio da visoki predstavnik nema ovlašćenje da donosi zakone, te podsjetio da je i Venecijanska komisija u studiji u kojoj se bavi ovlašćenjima visokog predstavnika navela da „demokratski princip suvereniteta naroda traži da zakone usvaja tijelo koje je narod izabrao“.

U odgovoru Odbora za ustavna pitanja navedeno je da „član 3 (prvog) Protokola uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima traži da zakonodavno tijelo bira narod, a ovo pravo je lišeno svog sadržaja ako zakone usvaja neko drugo tijelo ili pojedinac“.

-Iako se navedenom odlukom Valentina Incka krši pravo na slobodu izražavanja propisano Ustavom BiH, Ustavom Republike Srpske, Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima i Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima, Ustavnom sudu BiH to nije bio dovoljan osnov za odbacivanje tog zahtjeva - rekao je Čubrilović

On je napomenuo i da ovakvim i sličnim odlukama Ustavni sud BiH pokušava da promijeni dejtonsku strukturu BiH i da se stavi iznad Ustava i zakona ove zemlje, ali i međunarodnih akata, svjesno i planski ih kršeći zarad ostvarivanja političkih želja jedne politike i samo jednog naroda u BiH.

Karan: Ustavni sud BiH nastavlja da tone u blato

Profesor ustavnog prava Siniša Karan izjavio je Srni da je Ustavni sud BiH sada imao priliku da visokog predstavnika izbaci iz ustavnog djelovanja, kao nekog ko nije ustavni predlagač, ali nije imao snage, te nastavlja i dalje da tone u glib.

- Ustavni sud predstavlja najveću pravosudnu instituciju i pravosudni autoritet u svakoj državi na svijetu. Nažalost, zakovan svojim ranijim neustavnim odlukama a u vezi sa odnosom prema visokom predstavniku, Ustavni sud BiH i dalje upada u blato pokušavajući da uvede odluke visokog predstavnika u pravni sistem supstituišući domaće vlasti, u želji da se njegove odluke smatraju domaćim pravom - istakao je Karan.

Istakao je da je Ustavni sud BiH u najmanju ruku mogao da kaže da Ustav BiH, kao ni Aneks 10, ne prepoznaje visokog predstavnika kao zakonodavca, i da ne može zamijeniti zakonodavna tijela.

- Ustavni sud nije iskoristio ni posljednje šanse da se vrati u okvire Ustava i onog što mu je nadležnost, te na ovaj način svjesno doprinosi da u BiH nema vladavine prava, a pri tom u potpunosti narušavajući principe ustavnosti i zakonitosti - ukazao je Karan.

Bez obzira na ovakvu odluku Ustavnog suda BiH, rekao je Karan, treba naglasiti da nijedna odluka visokog predstavnika nema ni materijalni ni procesni legalitet ni legitimitet, i u tom smislu će za nas uvijek biti privremenog karaktera.

Šulić: Ustavni sud BiH - sud političkog Sarajeva

Odluka Ustavnog suda BiH o stavljanju van snage Zakona o neprimjenjivanju odluke Valentina Incka o zabrani negiranja genocida u Republici Srpskoj novi je dokaz da ova sudska instanca radi po nalozima političkog Sarajeva, izjavio je Srni potpredsjednik Narodne skupštine Srpske Denis Šulić.
Šulić je rekao da se u tom smislu ovaj sud više ne može nazivati ustavnim, već sudom političkog Sarajeva.

On je konstatovao da se u normalnim zemljama sve izmjene i dopune zakona usvajaju u parlamentima, te da ovakve odluke Ustavnog suda i aktuelna korišćenja bonskih ovlašćenja pokazuju da BiH nije savremena država, već protektorat, što najviše odgovara predstavnicima političkog Sarajeva.

Šulić je podsjetio da Incko nije ništa uradio kada je riječ o unapređenju odnosa u BiH, već je na kraju svog mandata visokog predstavnika produbio krizu među ovdašnjim ljudima i narodima nametanjem dopuna Krivičnog zakona BiH koji se odnose na zabranu negiranja genocida.

Nešić: Srpska treba ignorisati sve odluke Ustavnog suda BiH

Predsjednik DNS-a Nenad Nešić ističe da Republika Srpska treba ignorisati sve odluke Ustavnog suda BiH i raditi kao da one ne postoje.
Nešić naglašava da se taj kvazi sud ponovo ponaša kao ustavotvorac, a ne tumač Ustava BiH.

"Volio bih vidjeti koji je to član Ustava BiH prekršen i u kojem to članu piše da visoki predstavnik donosi zakone kao što to tumači kvazi sud", rekao je Nešić, koji smatra potpuno demaskirajućom odluku Ustavnog suda BiH da stavi van snage Zakon o neprimjenjivanju odluke Valentina Incka o zabrani negiranja genocida.

Nešić napominje da se u Ustavu BiH nijednom riječju ne pominje visoki predstavnik, pa samim tim osporavanje njegove odluke ne može biti neustavno.

On naglašava da je sramotno obrazloženje sudije Ćemana da je visoki predstavnik postupio kao zakonodavna institucija, zamjenjujući nadležni organ.

"U kojem članu Ustava BiH piše da visoki predstavnik može zamijeniti Parlamentarnu skupštinu BiH i donositi zakone? To što je rekao Ćeman je rušenje ustavnog poretka, jer je Ustav BiH svojim članom propisao da je Parlamentarna skupština BiH nadležna za donošenje zakona", istakao je Nešić.

Nešić zaključuje da niko, pa ni Ustavni sud BiH, nema pravo da ingerencije zakonodavca prenosi na druga lica.
 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.