Zurof: Izvrtanje Holokausta glavni problem današnjice
TEL AVIV - Direktor Centra Simon Vizental Efraim Zurof izjavio je da je jedan od glavnih problema današnjice "izvrtanje Holokausta" koje je, veoma rasprostranjeno u postkomunističkim "novim demokratijama" u istočnoj Evropi.
Zurof je u autorskom tekstu objavljenom za Tajms of Izrael, povodom Međunarodnog dana sećanja na žrtve Holokausta rekao da u tim zemljama ne poriču Holokaust, ali skrivaju ili minimizuju veoma značajnu ulogu koju su njihovi državljani imali u masovnom ubistvu Jevreja, kao i da pokušavaju da izjednače komunističke i nacističke zločine, čime skreću pažnju sa svojih zločina.
Kako je rekao problem je što zemlje u kojima se najviše izvrće Holokaust - Litvanija, Letonija, Estonija, Hrvatska, Poljska, Mađarska i Rumunija, ne mogu biti kažnjene, niti isključene iz Međunarodne alijanse za sećanje na holokaust (IHRA).
"One ostaju članice sa dobrom reputacijom i nastavljaju da poriču veoma značajnu ulogu svojih lokalnih saradnika u ubistvima. Tako će, ironično, Hrvatska, zemlja koja pati od značajnog broja pristalica ustaša (hrvatskih fašista), preuzeti mjesto Predsjedništva IHRA-e, uprkos ozbiljnim problemima izvrtanja holokausta otkako su postali nezavisni od Jugoslavije", napisao je Zurof.
On je rekao da postoje različiti problemi koji muče aktivnosti IHRA-e, a prvi i najvažniji je da rezolucije moraju jednoglasno da usvoje sve zemlje članice, ali i to što one koje ih ne sprovode prolaze bez posljedica.
IHRA je čak stvorila set alata protiv izvrtanja, a njemačko predsjedništvo je pokrenulo globalnu radnu grupu protiv izobličenja holokausta kojoj je dat vanbudžetski doprinos.
Takođe, navodi on, pokrenuta je globalna kampanja za podizanje svijesti o izvrtanju holokausta, koja koristi slogane kao što su "Zaštiti činjenice" i "Reci ne izvrtanju".
Govoreći o Međunarodnom danu sećanja na Holokaust, koji se obilježava na dan oslobođenja logora smrti Aušvic-Birkenau on je istakao da ako je i postojao početni skepticizam u pogledu ove inicijative, sada postoji opšte odobravanje potrebe za međunarodnim danom sjećanja koji se obeležava u cijelom svijetu na isti datum.
"Tako se jedan dan može posvetiti prvenstveno žalosti, dok drugi dan može biti rezervisan za rješavanje vrlo važnih političkih pitanja koja se odnose na uzroke koji su doveli do Šoe, a posebno antisemitizma", zaključio je on.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
