Zlatan Klokić za „Glas Srpske“: Imamo priliku da ostavimo prošlost iza sebe
Treba biti realan i reći da je kandidatski status BiH rezultat geopolitičkih prilika prouzrokovanih eskalacijom sukoba na teritoriji Ukrajine.
Na vanrednom samitu NATO-a alijanse, održanom u februaru ove godine, iskazan je interes da se zemljama poput Gruzije, Moldavije, Ukrajine, ali i BiH, pomogne u demokratskim reformama, s jasnom perspektivom njihovog ulaska u Evropsku uniju. Ukrajina je 28. februara podnijela zahtjev za članstvo, a Moldavija i Gruzija 3. marta. Evropski savjet je kandidatski status Ukrajini i Moldaviji ekspresno odobrio 23. juna ove godine. Zbog svega ovoga ne čudi odluka da i BiH na neki način bude dio ovog paketa.
Kaže ovo u intervjuu za “Glas Srpske” još uvijek aktuelni ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju Srpske Zlatan Klokić, navodeći kako je ovo, i pored svega, svakako značajan politički signal kojim Evropska unija daje do znanja Srpskoj i BiH da nas vidi kao spremne i opredijeljene za ispunjavanje kriterijuma za članstvo.
- Ovo sada praktično znači i više novca, odnosno više prilika za korišćenje pretpristupnih fondova koji nagrađuju rezultate sprovedenih reformi - kaže Klokić.
GLAS: Koliko je ovo bitno i za imidž zemlje, bolji investicioni i turistički potencijal?
KLOKIĆ: Bitno, i te kako. Bez obzira na to što nas tek sad čeka veliki posao, naročito oko otvaranja pregovora i sprovođenja reformi. Svakako trebalo bi da iskoristimo i trenutni status kandidata, ma koliko vremenski trajao. On sa sobom nosi veliki potencijal za reforme i razvoj i ja ga svakako doživljavam kao istorijski i priliku za napredak. Naravno da će donijeti i turistički benefit, a i investitori će nas ubuduće doživljavati kao zemlju s potencijalom. Ovo je prilika da nas više ne gledaju kao zemlju koja živi u prošlosti i samo priča o prošlosti. I da pokažemo da budućnost i te kako postoji kao opcija.
GLAS: Da li će postojati posebni fondovi za čija novčana sredstva će se moći aplicirati?
KLOKIĆ: Trenutno ne, jer smo čak i u vrijeme kad nismo bili zemlja kandidat mogli koristiti sve pretpristupne fondove, zajedno s aktuelnom IPA 3. Međutim, važno je reći da smo dobijanjem kandidatskog statusa korak bliže korišćenju strukturnih i kohezionih fondova. To će biti moguće onda kada ostvarimo punopravno članstvo u EU. Ono što možemo uraditi jeste to da ojačamo apsorpcione kapacitete u Srpskoj što je i jedan od glavnih zadataka Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju.
GLAS: Mnoge zemlje su po deset ili 20 godina čekale na početak pregovora o ulasku u EU. Koliko bi mi mogli i od čega će zavisiti?
KLOKIĆ: Teško je davati bilo kakve prognoze jer je sam proces pridruživanja veoma kompleksan i mukotrpan. Trenutno, od 14 ključnih prioriteta, tri smo uslovno ispunili, šest djelimično, a za pet prioriteta još uvijek nema uslova za ispunjenje. Nakon toga, trebalo bi da otvorimo pregovore oko prvih poglavlja. Po tom pitanju su različita iskustva u regionu, jer je Hrvatskoj trebalo za sva poglavlja 10 godina.
Za to isto vrijeme Srbija je uspjela da zatvori samo dva.
Pored same spremnosti neke zemlje da radi na integracijama, moraju se dodati i politički i geopolitički faktori što samo više usložnjavaju bilo kakvu prognozu koliko će trebati da BiH postane punopravna članica. Ali postizborna dinamika i dogovori oko formiranja novog saziva vlada Srpske i FBiH, kao i Savjeta ministara, ulivaju dozu optimizma da će se ozbiljnije pristupiti ispunjavanju obaveza na evropskom putu. Potrebno je naglasiti da proces reformi koji EU zahtijeva od BiH ne bi trebalo da bude alibi za pojedince koji žele da stvore model neke nove BiH. To je najveća prepreka na koju možemo naići, a na koju nećemo pristati ni po koju cijenu.
GLAS: Kako biste ocijenili dosadašnji rad Bisere Turković, koja je ovo ministarstvo u prethodnom periodu gotovo privatizovala?
KLOKIĆ: Njen mandat se najkraće može okarakterisati kao skandalozan. Za ove tri godine koliko obavlja dužnost ministra inostranih poslova, diplomatija BiH nije dugo bila u goroj poziciji i izgledala neozbiljnije na međunarodnoj sceni. Mislim da je i cijeloj javnosti poznato da su diplomatiju BiH obilježili samoinicijativni i protivustavni istupi i radnje ministarke, javne rasprave s pojedinim ambasadorima, aktivnosti usmjerene protiv Srpske i njenih zvaničnika, kao i svih onih koji nisu zastupali politiku SDA. Pored toga, nije nam vidljiv nijedan konkretan pozitivan rezultat u diplomatiji za koji je zaslužna Bisera Turković. Od novog ministra očekujem bolju saradnju i uvažavanje pozicije Srpske koja ima legitimno pravo da njeni interesi budu uzeti u obzir prilikom vođenja spoljne politike.
Predstavljanje u inostranstvu
GLAS: Kako biste ocijenili dosadašnji rad predstavništava Srpske u inostranstvu?
KLOKIĆ: Često se mogu čuti komentari da javnost u Srpskoj nije dovoljno upoznata s aktivnostima i rezultatima pojedinih predstavništava u inostranstvu. Djelimično bih se mogao saglasiti da njihov rad nije dovoljno promovisan u medijima, što je rezultat strateškog usmjerenja ministarstva da fokus djelovanja i promocije bude upravo na zemlji sjedišta predstavništva i na građane tih zemalja. Međutim, smatram da ova predstavništva ispunjavaju svoju ulogu i da njihov rad donosi benefite za Srpsku u pogledu jačanja veza sa zemljama u inostranstvu, saradnje s dijasporom, promocijom privrednih i turističkih potencijala, kao i zagovaranju interesa i stavova Srpske.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
