Zijad Sinanović za "Glas": Kamioni parkirani na granici gutaju milijarde KM
Minimalni troškovi zadržavanja kamiona na granici sa Hrvatskom u posljednjih osam godina dostigli su blizu dvije milijarde KM, a ukoliko se želi održati i unaprijediti obim robne razmjene sa Evropskom unijom granični prelazi Donji Svilaj i Izačić pod hitno moraju dobiti inspekcijske kontrole.
Rekao je ovo u intervjuu za “Glas” direktor Sektora za transport i komunikacije u Spoljnotrgovinskoj komori BiH Zijad Sinanović, komentarišući višegodišnji problem domaćih privrednika koji gomilaju gubitke zbog čestih zadržavanja na graničnim prelazima sa Hrvatskom. BiH s pomenutom susjednom zemljom ima 17 graničnih prelaza, ali samo na prelazima Gradiška i Bijača postoje svi neophodni inspekcijski organi za pregled robe biljnog i životinjskog porijekla, živih životinja i slično. Zbog takve situacije, naročito tokom ljeta kada voće i povrće prispije za izvoz, stvaraju se ogromne gužve jer lako kvarljiva roba zahtijeva pregled fitosanitarne inspekcije čije je radno vrijeme u Hrvatskoj od sedam do 15 časova i to isključivo radnim danima. Domaći privrednici na ovaj problem upozoravaju svake godine, ali bez mnogo uspjeha.
GLAS: Koliku štetu prouzrokuju učestala čekanja na granicama?
SINANOVIĆ: Spoljnotrgovinska komora BiH uradila je analizu službenih podataka o broju prelazaka teretnih vozila, autobusa, putničkih vozila i osoba, u i iz BiH preko graničnih prelaza sa Hrvatskom od 2015. do 2023. godine. Došli smo do podatka da minimalni troškovi zadržavanja teretnih vozila dostižu blizu dvije milijarde KM, u čemu nisu zanemarivi troškovi zadržavanja ni teretnih vozila registrovanih u Hrvatskoj sa oko 200 miliona KM minimalno. Pored drugih troškova koji postoje, daleko više nas plaše potezi na koje će prevoznici biti prinuđeni, kako zbog ovog pitanja tako i zbog najava drugih promjena u transportu i prelasku granice, a što će se reflektovati na privredu.
GLAS: Šta je konkretno BiH do sada uradila da se problem riješi?
SINANOVIĆ: BiH i Hrvatska su izgradile savremen granični prelaz, koji se nalazi na koridoru 5C, međutim status tog prelaza je privremen i nedefinisan, a morao bi da bude sa svim inspekcijskim službama. Pored toga, BiH je izgradila granični prelaz Gradiška, ali je preostalo da isto uradi i Hrvatska koja bi, bar prema službenim najavama, to trebalo da završi u narednih 12 mjeseci. Trebalo bi da završi i izgradnju dionice puta do autoputa Zagreb. Sve je jasnije da ovim neće nestati gužve na granicama te da je potrebno redefinisati status pojedinih graničnih prelaza, na način koji smo u više navrata predlagali.
GLAS: O kojim prelazima je riječ i da li je taj zahtjev realan s obzirom da su se Hrvati žalili više puta na nedostatak carinika?
SINANOVIĆ: BiH se zbog svog geografskog položaja mora oslanjati na kopneni transport, čiji zastoji se moraju i mogu otkloniti sistemski, kako ne bi došlo do poremećaja u robnoj razmjeni sa EU koji dostiže 72 odsto od ukupnog obima razmjene sa svijetom. Naše potrebe moraju biti jasno artikulisane, a Hrvatska nema i ne može imati nedostatak osoblja na graničnim prelazima, jer su ulaskom u Šengen zonu, službe i osoblje koje se nalazilo na granicama sa Slovenijom i Mađarskom, ozbiljan resurs koji joj je na raspolaganju. Pored postojeća dva granična prelaza sa svim inspekcijskim službama, odnosno tzv. BIP status, identičan se mora osigurati i na prelazima Donji Svilaj i Izačić te osigurati, obostrano, fitosanitarna kontrola na prelazima Orašje, Kamensko i Ivanica.
GLAS: Stiče se utisak da se pitanje poteže samo tokom ljeta, kada i počinju najveće gužve. Radi li se cijelu godinu na rješavanju problema?
SINANOVIĆ: Istina je da ovo pitanje biva u fokusu i da dobija više prostora i u medijima u vrijeme godišnjih odmora, praznika i u vrijeme povećanog izvoza sezonskog voća i povrća, ali je ono prisutno tokom cijele godine.
GLAS: Kakav je stav Hrvatske o ovom pitanju, šta je odgovor na zahtjeve koji stižu iz BiH, a tiču se dužeg radnog vremena veterinarskih, fitosanitarnih i sanitarnih inspektora?
SINANOVIĆ: Iako je jedan od zahtjeva Spoljnotrgovinske komore BiH da njen predstavnik bude redovan član Mješovite komisije nadležne za praćenje ugovora o graničnim prelazima, taj zahtjev nikada nije realizovan, tako da ne možemo ni znati kakvi se odgovori dobijaju od nadležnih organa Hrvatske tokom sastanaka pomenute mješovite komisije.
GLAS: Vlasnici transportnih preduzeća smatraju da ponašanje Hrvatske na granici nimalo ne priliči dobrim komšijskim odnosima. Kako vi gledate na odnos Hrvatske prema BiH kada su u pitanju granični prelazi?
SINANOVIĆ: Mora se imati u vidu da se ne radi samo o granici sa Hrvatskom nego da je to ujedno i granica sa EU te da Hrvatska mora postupati u skladu sa propisima Unije i pravilima Šengen zone. To nije moguće izbjeći, bez obzira na volju i interes i same Hrvatske da se smanje zastoji na granici, što zbog dobrih susjedskih odnosa, obima robne razmjene sa EU, a i samom Hrvatskom, već i zbog činjenice da teretna vozila Hrvatske učestvuju sa više od 20 odsto u ukupnom broju prelazaka teretnih vozila preko graničnih prelaza sa BiH.
ODNOS VLASTI
GLAS: Kako se vlast na nivou BiH odnosi prema problemima na koje upozorava Spoljnotrgovinska komora BiH i kako se odnose prema ovom konkretnom problemu?
SINANOVIĆ: Za rad jednog broja službi na graničnim prelazima i carinskim terminalima nadležni su državni organi, a za rad pojedinih službi entiteti pa su i različite reakcije na upućivane inicijative.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
