Željko Mirjanić za "Glas": Sila je iznad međunarodnog prava

Takav stav ima i profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Željko Mirjanić, analizirajući aktuelnu političku situaciju u svijetu, ali i regionu, ali i praveći jedan osvrt na posljednjih 30 godina, kada su u pitanju balkanski prostori.

- U međunarodnom pravu, kada je u pitanju odnos između država, oduvijek se postavlja pitanje da li je važnije pravo ili sila. Posljednje godine prošlog vijeka, ali i prve decenije ovog, pokazuju nam da prednost, nažalost, ima puka sila nad postojećim međunarodnim pravom. Počelo je prvo sa raspadom, odnosno “podjelom” bivše SFRJ. Onda se nastavilo sa bombardovanjem Beograda i Srbije i fizičkim otimanjem Kosova i Metohije. Sličnu situaciju imamo i danas, što možemo vidjeti iz aktuelnih političkih dešavanja u BiH. U svim ovim slučajevima Evropska unija i drugi politički akteri sa Zapada pokazali su da nisu dosljedni kada je u pitanju sprovođenje međunarodnog prava u praksi - kaže u intervjuu za “Glas Srpske” Mirjanić.

GLAS: Kako se onda ponašati u takvim okolnostima, jer se svako naše pozivanje na međunarodno pravo od pojedinih moćnih država doživljava kao nekakav bunt koji treba kazniti i sankcionisati?

MIRJANIĆ: Vrlo jednostavno! Oni koji imaju silu i moć i dalje će ignorisati međunarodno pravo da bi ostvarili neke od svojih geopolitičkih ciljeva. Zemlje i narodi koji to nemaju, tu silu i moć, i ne mogu da se suprotstave tim jačima, treba i dalje da se pozivaju na međunarodno pravo, jer će ta priča uvijek trajati kao jedna univerzalna vrijednost. Smatram da od njega nikako ne treba odustajati. Odustati od međunarodnog prava bilo bi ravno samoubistvu.

GLAS: Prvo je otvorena priča o imovini, a nedavno je pokrenut i sudski proces protiv predsjednika Srpske. Da li je slučajno što su ove dvije teme baš sada otvorene i šta je krajnji cilj?

MIRJANIĆ: Krajnji cilj tih drugih jeste da se dovede u pitanje ustavno-pravni položaj Republike Srpske. Kada dovedete u pitanje pojedine institucije Republike Srpske, vodeće, ključne, ustavne, a institucija predsjednika je jedna od takvih, automatski se dovodi u pitanje i sama Republika Srpska.

To je jedno gotovo univerzalno pravilo da se zemlje napadaju i osporavaju preko direktnih napada na najvažnije institucije. U tom svjetlu treba posmatrati i ove posljednje pritiske na Republiku Srpsku. Otvaranjem pitanja imovine i napadom na instituciju predsjednika Srpske žele nastaviti proces unitarizacije BiH na neustavan način.

GLAS: Šta bi Republika Srpska bila bez imovine, na čemu insistiraju kako predstavnici bošnjačkih partija, tako i pojedini inostrani predstavnici?

MIRJANIĆ: Ne mogu ni da zamislim da neko fizičko ili pravno lice, a pogotovo ne neka zemlja, republika, entitet, budu bez imovine. To je prosto nemoguće. Koji je onda smisao postojanja.

GLAS: Oni koji na tome insistiraju zaboravljaju da su Dejtonski sporazum pisali i krojili američki pravnici. I oni su ga na kraju uradili po uzoru na onaj koji ima Amerika, koju čini 50 saveznih država, a prema kojem sve što nije izričito navedeno i precizirano u američkom Ustavu, po automatizmu je u nadležnosti saveznih država.

MIRJANIĆ: Oni koji potežu ovu priču o imovini prvo treba da vide šta tačno piše u Ustavu BiH, Aneksu 4, ali i Ustavu Republike Srpske. Umjesto toga nekome je palo na pamet da nakon toliko godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma otvori pitanje imovine.

Treba zaista biti veliki naivac da bi se povjerovalo kako se samo radi o “pravnom pitanju”. To je čista politička igra, da se Republici Srpskoj oduzme njena imovina. To je ideja i krajnji cilj. Kako se to ne može postići kroz eventualnu promjenu Ustava BiH, jer se Srpska tome protivi, onda se sprovodi takozvana “evolucija” ustavnog sistema u BiH, što se radi preko Ustavnog suda i njihovih odluka, ali i od strane OHR-a. To uostalom možemo vidjeti iz mnogobrojnih spornih presuda u kojima je Ustavni sud izašao i svojih nadležnosti.

GLAS: Kuda sve ovo vodi ako bude nastavljeno sa ovim institucionalnim i međunarodnim pritiscima? Ima li izlaza iz sadašnje situacije?

MIRJANIĆ: Naravno da ima. Izlaz uvijek postoji. Moramo i dalje nastaviti sa branjenjem naših prava, koja nam pripadaju, odnosno koja su nam data Ustavom BiH i Dejtonskim mirovnim sporazumom. Od toga ne treba odustati, ni za pedalj, ni za milimetar, bez obzira na sve veće i otvorenije pritiske. Kada bismo to uradili Republike Srpske ne bi bilo.

GLAS: Bošnjački političari stalno govore o suverenosti BiH, ali u isto vrijeme zaboravljaju da dok je OHR tu i inostrane sudije, ta suverenost je samo fiktivna?

MIRJANIĆ: Njihovo odbijanje da budu ukinuta ova dva instituta pokazuje ko je, a ko nije za suverenu i demokratsku BiH u kojoj bismo imali vladavinu prava - kao što piše i u preambuli Ustava. I ovo nam otkriva krajnje ciljeve pojedinih političkih aktera u BiH, koji po svaku cijenu žele nametnuti i izvršiti ustavno preuređenje zemlje uz pomoć inostranih mentora. Jednostavnije rečeno - jedna strana u BiH želi da izvrši unitarizaciju BiH, iako se tome protive druga dva konstitutivna naroda. Kako se ta unitarizacija ne može sprovesti na legalan način, preko nadležnih institucija, onda se pravi pritisak na Republiku Srpsku, kojem je ona izložena još od prvog dana primjene Dejtonskog sporazuma.

GLAS: Novi šef Gabrijela Eskobara nedavno je postao Džejms O'Brajen koji više nego dobro poznaje ove prostore. Riječ je o diplomati koji je učestvovao u pisanju Dejtonskog sporazuma. Da li je slučajno to što je on ponovo reaktiviran?

MIRJANIĆ: Ne bih znao odgovor na to pitanje. Njega treba postaviti onima koji su u politici, koji će ga dočekati i s njim razgovarati.

Spojene posude

GLAS: Kako gledate na sve što se dešava u vezi sa Kosovom i Metohijom?

MIRJANIĆ: Radi se o klasičnom zakonu spojenih posuda. Sve što se događalo na prostoru bivše države predstavlja jednu cjelinu. I to nikako ne treba odvajati od onog što se danas dešava u BiH, odnosno Republici Srpskoj. Pojedine zapadne zemlje pokušavaju da završe ono što su započele još devedesetih.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.