Zaustavljena otimačina kulturnog blaga Srpske

Kaže ovo za “Glas Srpske” srpski član Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika Anđelina Ošap Gaćanović komentarišući ovu odluku te navodeći da se ovim zakonskim izmjenama propisi Republike Srpske samo usklađuju sa postojećim Aneksom 8 koji definiše rad Komisije, kao i sa Ustavom BiH, a kako bi se spriječili neki novi pokušaji zloupotrebe srpske kulturne baštine u, kako je to nazvala, ideološko-identitetske svrhe.

Prema njenim riječima, u Aneksu 8 Dejtonskog mirovnog sporazuma koristi se termin “nacionalni spomenik” i ne postoji nikakva teritorijalna odrednica uz njega, pa ni državna.

Pitanje nacionalnih spomenika, kako pojašnjava, jasno je definisano Aneksom 8, u kom se jasno i nedvosmisleno navodi da su nacionalni spomenici dobra od  istorijske, kulturne, etničke i vjerske važnosti za neku grupu ljudi u BiH, odnosno narode koji žive na tim prostorima. 

Uostalom, dodaje ona, i u svim međunarodnim konvencijama čiji je BiH potpisnik, kulturno-istorijsko nasljeđe definiše se narodom koji ga je stvarao.

- Kada Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika proglasi neko dobro nacionalnim spomenikom, Aneks 8 propisuje da entiteti preuzimaju stvarnu brigu o njemu te implementiraju zaštitu i prezentaciju. I ovim usvojenim izmjenama sada je to samo zakonski uokvireno, definisano i prilagođeno terminima i odredbama u Aneksu 8 - kaže Ošap Gaćanović koja je u prethodnom periodu kao član ove komisije bila suočena sa nizom napada zbog njenih upozorenja da njene radne kolege iz ovog tijela na najdirektniji način krše postojeći ustav zemlje, i Aneks 8, pokušavajući da sprovedu u djelo jedan identitetski inženjering, koji se ogledao u pokušajima da srpska kulturna baština bude prisvojena i proglašena bosanskom.

Ističe i da ne stoje tvrdnje pojedinih federalnih medija kako ova odluka NSRS, navodno, predstavlja novi udar na BiH. Kategorična je da se radi o neutemeljenim i zlonamjernim izjavama, dodajući da oni koji nešto tako navode očigledno ne znaju šta piše u Aneksu 8, koji je krovni propis za zaštitu kulturno-istorijskog nasljeđa od najvećeg  značaja na prostorima BiH.

Ovaj aneks, naglašava ona, ne dozvoljava kulturnu aproprijaciju, odnosno prisvajanje, naprotiv, omogućava, odnosno obezbjeđuje da svi narodi u BiH imaju mogućnost da zaštite svoja kulturna djela i kulturnu baštinu.

- Ovo je sigurno jedan od načina da se zaustavi otimanje srpskih kulturnih dobara i baštine. Do sada je vrlo često bila praksa da se predznak “srpski” briše i stavlja “bosanski”.

Pojam jevrejski ili poljski se sasvim normalno koristi u narativu, ali se od strane pojedinih bošnjačkih zvaničnika izbjegava govoriti o srpskim crkvama, stvaraocima, spisima, rukopisima ili ikonama. Umjesto toga, oni govore da sve pripada nekakvoj bosanskohercegovačkoj naciji, koja prema Ustavu ne postoji. U BiH žive tri naroda koja imaju svoje nacionalne kulture. I to je činjenica koja se mora poštovati - poručila je Ošap Gaćanović.

NSRS je juče usvojila ove izmjene Zakona o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika da bi, kako je poručeno, bilo izvršeno usaglašavanje sa Aneksom 8.

Na ovaj način Republika Srpska će imati mogućnost da preduzima i sprovodi  sve mjere koje su usmjerene na zaštitu dobara koja su proglašena nacionalnim spomenicima na njenoj teritoriji kako je propisano Aneksom 8 Dejtonskog sporazuma.

Identitetski inženjering

Dosadašnji rad Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, a posebno u posljednjih nekoliko godina, bio je obilježen nizom nezakonitosti.

Kroz razne odluke, i preglasavanjem, pojedini članovi ovog tijela su mnogobrojna dobra koja se nalaze na teritoriji BiH pokušali da stave u kontekst jedne ideološke identitetske prizme, da su ona bosanska.

I danas je na snazi odluka Komisije kojom je 2013. godine, nezakonitim postupkom i bez naučnog utemeljena, srpski rukopis Čajničko jevanđelje proglašen nekakvim rukopisom jeretičke bosanske crkve.

Čak se i ćirilica našla na udaru, gdje se kao “bosanska ćirilica” prozvalo srpsko poluustavno pismo ispisano na srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima,  pa i sami objekti crkve. Slično je i sa grobljima, ali i nekropolama.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.