Zašto se Međunarodni krivični sud u Hagu našao na udaru Vašingtona

Kaže ovo za "Glas Srpske" profesor Pravnog fakulteta u Banjaluci i stručnjaka za međunarodno pravo Vitomir Popović osvrćući se na sve učestalije, ali i otvorenije prijetnje od strane SAD upućene na adresu Međunarodnog krivičnog suda u Hagu (MKS) zbog namjera glavnog tužioca da raspiše potjernice za hapšenje nekih od najviših izraelskih zvaničnika.

Vitomir Popović

- Ruši se cijeli globalni sistem i stvara se neki novi multipolarni svijet u kom bi vladala jedna realpolitika. SAD nisu među državama koje su potpisale Rimski statut, ne dozvoljavajući na taj način da se sudi njihovim vojnicima koji su počinili ratne zločine u Avganistanu, ali i Iraku. Vidimo da sada prijete sankcijama zbog Izraela. Ono čemu se nadam, iskreno kao čovjek, jeste da će doći vrijeme u kom više neće biti selektivne pravde, već da će i zemlje poput SAD i njihovi političari sudski odgovarati zbog svega što se posljednjih nekoliko decenija dešava širom svijeta. Da će se promijeniti da se sudovi koriste i zloupotrebljavaju za donošenje političkih presuda, kojima se htjelo, primjera radi, stigmatizovati srpski narod, ali i opravdati svi njihovi i NATO-ovi zločini na ovim prostorima - kaže Popović dodajući da bi zbog toga trebalo uhapsiti američkog predsjednika Džoa Bajdena i druge američke političare iz tog vremena.

PRAVO I PRAVDA

Izrazio je i nadu da glavni tužilac MKS-a neće podleći ovim pritiscima i ucjenama upućenim sa vašingtonske adrese, te da će istrajati u svojim naumima da se na optuženičkoj klupi nađu svi koji otvoreno i bezobzirno krše međunarodno pravo širom svijeta i čine ratne zločine.

- Što bi Bajden bio izuzet od međunarodne odgovornosti? Ili Netanijahu? Po čemu su oni toliko posebni? Najveći genocid je ovo što se dešava u pojasu Gaze. Ne može se na to žmuriti. Ta politika očigledno polako propada, jer je sve više zemalja koji joj se suprotstavljaju. Uostalom, to smo mogli vidjeti i prilikom rezolucije o Srebrenici, koja je podmetnuta da se donese na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija - navodi Popović. 

Kaže i da je bilo pitanje vremena kada će "car biti doveden do duvara", odnosno kada će se prije svega SAD vratiti poput bumeranga njihova dosadašnja politika i razbiti o glavu, jer sve više zemalja uviđa da je pravda dosad bila samo selektivna i politički motivisana, a ne univerzalna i dostupna za sve.   

Slično mišljenje ima i advokat Branko Lukić, poručujući kako se nada da dolaze neka nova vremena kada neće biti nedodirljivih u svijetu, te dodajući da dolaze neka nova vremena kada neće više biti sudskih procesa koje se donose samo da bi se mogli iskoristiti kao vid političkog pritiska. Kako kaže, Srbi sa ovih prostora najviše su to osjetili na svojoj koži, a mogu i danas jer smo svjedoci da se haške nakaradne i političke presude ponovo zloupotrebljavaju za uništavanje Republike Srpske, kao međunarodno priznatog subjekta.

Branko Lukić

OTVORENE PRIJETNjE

Inače, kako je nedavno saopšteno, američki Kongres planira da uvede sankcije MKS-u. Ovo je uslijedilo nakon što je glavni tužilac Karim Kan podnio zahtjev za izdavanje naloga za hapšenje pojedinih izraelskih visokih zvaničnika zbog dešavanja u pojasu Gaze. Republikanski predstavnik Majk Džonson, najmoćnija osoba u Predstavničkom domu, osudio je ovaj potez Kana upozoravajući da će SAD zbog toga uvesti sankcije ovom sudu. On je poručio da će, ako MKS-u bude dozvoljeno da prijeti izraelskim liderima, Amerika vjerovatno biti sljedeća na tom spisku. Naveo je i da ovaj  slučaj pokazuje zašto SAD nikada nisu podržale rad ovog suda. Prema njegovim riječima, SAD imaju veoma agresivne zakone o tom pitanju, te da Kongres razmatra sve opcije. Neki od kongresmena su čak otišli i korak dalje navodeći da bi američka vojska trebalo da izvrši invaziju na Hag ako se tamo bude sudilo izraelskim zvaničnicima.

Karim Kan

Izraelski državni mediji, međutim, navode da su Vašington i Tel Aviv lobirali da Kan bude izabran za tužioca, i to uprkos činjenici da su SAD i Izrael odbili da ratifikuju Rimski statut i pristupe MKS-u. Iako su ove dvije zemlje u početku podržavale Kana, sada su se okrenule protiv njega. Kan je nedavno otkrio da je jedan od zapadnih lidera izvršio pritisak na njega da ne optuži izraelske zvaničnike, poručujući mu tada da je ovaj sud "napravljen za Afriku i nasilnike poput Putina". On nije iznio konkretne detalje pokušaja miješanja u rad MKS-a, ali je istakao klauzulu u osnivačkom ugovoru suda prema kojoj je svako takvo miješanje krivično djelo. Dodao je da, ako se takvo ponašanje nastavi, njegova kancelarija "neće oklijevati da djeluje".

Da je ovaj sud osnovan kako bi preko njega bili kažnjavani prije svega ljudi sa američke crne liste, može se vidjeti i zaključiti iz izjave bivšeg ministra spoljnih poslova Velike Britanije Robina Kuka koji je nakon uspostavljanja ovog suda istakao da on nije osnovan da bi se optužio neko iz Ujedinjenog Kraljevstva i SAD. Zemlje globalnog juga već godinama kritikuju jednu takvu praksu koja je bila uspostavljena, optužujući MKS za prozapadnu pristrasnost, ali i rasnu diskriminaciju. Od 2016. godine samo Afrikancima je suđeno za najteže zločine.

Istaknuti advokat za ljudska prava i bivši zvaničnik Ujedinjenih nacija Krejg Mokhiber smatra da je ovo odlučujući trenutak za vladavinu prava. Za one koji podržavaju ove poteze Kana u vezi sa izraelskim zvaničnicima, ovaj nalog za hapšenje uveliko se bavi rješavanjem široko rasprostranjene percepcije da je MKS - samo sud za divljake.

DUPLI ARŠINI

A pitanjem koje bi to mjere, odnosno sankcije SAD mogle uvesti ovom sudu i zaposlenom osoblju, bavio se "Fajnenšel tajms". List navodi da je administracija Donalda Trampa 2020. uvela sankcije najvišim zvaničnicima Međunarodnog krivičnog suda kao odgovor na njihove napore da istraže navodne američke ratne zločine u Avganistanu. Sankcije su obuhvatale i članove porodica lica stavljenih na ovu američku crnu listu. To je podrazumijevalo zamrzavanje njihove imovine u SAD i zabranu putovanja u ovu zemlju. Sud je 2021. iznenada odustao od ove istrage.

Inače, ruski lider Vladimir Putin je tek drugi aktuelni predsjednik protiv kojeg je MKS izdao nalog za hapšenje i prvi iz zemalja van Afrike. Prije njega je to bio Sudanac Omar Al-Bashir 2009, čija predaja sudu od tada nije uspjela. Sud je takođe bezuspješno sudio bivšim predsjednicima Uhuru Kenijati i Loranu Gbagbou iz Kenije i Obale Slonovače. S druge strane, zvaničnici Kameruna ostali su pošteđeni. Ćutanje međunarodne zajednice u ovom slučaju može se objasniti činjenicom da zemlju vodi dugogodišnji zapadni saveznik predsjednik Pol Bija, koji je na vlasti od novembra 1982. Dugo čekanje na pravdu za žrtve u Nigeriji se nastavlja. Za razliku od ove zemlje, kada je u pitanju bila Rusija, sve je bilo brzo i efikasno. Zemlje poput Litvanije, Velike Britanije, Kanade i Francuske poslale su MKS-u dodatna sredstva kako bi se podržala istraga o ratnim zločinima u Ukrajini. Njihovim stopama kasnije je krenula i sama Amerika.

Tužba protiv NATO-a

Tužilaštvo Tribunala u Hagu odbilo je svojevremeno da započne krivičnu istragu protiv NATO zvaničnika, što je naišlo na kritike pojedinih pravnih stručnjaka, poput italijanskog pravnika i tadašnjeg profesora na Univerzitetu u Firenci Paola Benvenutija. Iz Tužilaštva je tada saopšteno da se neće sprovesti istraga u vezi sa NATO bombardovanjem SRJ zato što pravo u ovom slučaju nije dovoljno jasno, ali i zbog pretpostavke da istraga ne bi dovela do pronalaženja dovoljno dokaza koji bi mogli biti korišćeni protiv viših i nižih zvaničnika NATO-a.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.