Zašto je Izborni zakon važniji od svih drugih pitanja na putu ka EU: Krajnji cilj promjena Ustava BiH
BANjALUKA, SARAJEVO - Iako je izmjena Izbornog zakona BiH naknadno dodata u paket ključnih zakona na kojima zemlja treba raditi kako bi napredovala na evropskom putu, ubrzo je izbila u prvi plan jer traži “otvaranje” domaćeg Ustava, a dio političke i stručne javnosti smatra da je to, u ovakvom društvu, zahvat koji zahtijeva maksimalan oprez.
Evropska komisija je ispostavila u maju 2019. mišljenje o BiH nakon njenog zahtjeva za prijem u EU, uz 14 prioriteta koje prvenstveno treba sprovesti u djelo. U startu su se izdvojila tri - izmjene zakona o javnim nabavkama, sukobu interesa i Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, na kojima se radi unutar institucija. Međutim, uz komentare o aktuelnoj političkoj situaciji odnosno krizi, fokus u gotovo svim razgovorima predstavnika BiH sa zvaničnicima SAD i EU, koji su posljednjih dana dolazili, bio je Izborni zakon, dok su ostale teme, na kojima insistira EU, u drugom planu za sada.
Delegat iz Kluba Srba u Domu naroda Parlamenta BiH Lazar Prodanović za “Glas Srpske” ističe da se često stiče utisak da su slabosti u izbornom zakonodavstvu jedan od razloga, uslovno rečeno, dugog prisustva na vlasti jedne grupe partija. Naglašava da presude evropskih i domaćih sudova, a u kojima je utvrđena diskriminaciju u izbornom sistemu, zahtijevaju izmjenu Ustava BiH. Prodanović smatra da treba poboljšati izborni proces, ali je i saglasan sa pojedinim stavovima da je čin otvaranja Ustava mač sa dvije oštrice te da, u konstalaciji odnosa kakvi su u BiH, treba biti oprezan.
- Zna se aktuelna politička situacija kao i želje pojedinaca da se promjeni ustavno uređenje u BiH, u pojedinim segmentima. To je osjetljivo pitanje. Treba omogućiti svima da se kandiduju na izborima. Postoji bojazan da bi jedna izmjena mogla da povuče sa sobom i želje da se usput izmijene i neke druge o kojima nema saglasnosti - istakao je Prodanović.
Podsjećajući da polemike o etničkom prefiksu i nastojanjima da se ostvari dominacija jednog naroda nad drugima podvlači da BiH mora imati balans ravnopravnosti i zastupljenosti, jer je isti bio prisutan čak i prije doba bivše države.
- Sva nastojanja određenih političkih struktura u BiH su usmjerena na pozivanje na one evropske vrijednosti, čija bi primjena kod nas značila veći stepen centralizacije i unitarizacije. Razgovorima, sa svim strana, se mora pristupiti otvoreno, ozbiljno, odgovorno, bez maski i podmetanja - zaključio je Prodanović.
Profesor na Fakultetu političkih nauka Nevenko Vranješ istakao je za “Glas” da je priču o izbornom zakonu pogurala i Hrvatska, da bi se riješili probleme Hrvata u BiH, odnosno izbor legitimnog predstavnika. Vranješ smatra da Bošnjaci u danima koji dolaze i na temama na kojima insistira dio domaće i međunarodne javnosti vide priliku da oslabe poziciju Narodne skupštine i proguraju svojevrsni građanski koncept.
- To može da bude opasno, a ova tema otvara još dosta drugih. Mislim da će tu na kraju biti u pitanju paket promjena, a ne samo dio o izborima, tako da treba biti oprezan – zaključio je Vranješ, dodavši da je Ustav BiH do sada samo mijenjan jednom i to zbog Brčko distrikta.
Grupa
Politička situacija u BiH zaustavila je za sada i rad Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva, formirane u maju. Stav mnogih je da će, iako se dogovor traži u neizbornoj godini, to biti veoma teško, čak i neizvodljivo u ovom momentu, uz naglasak da je najveći dio odgovornosti na političarima u FBiH.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
