Zaštita ćirilice neće ugroziti latinicu
BANjALUKA, BEOGRAD - Put do usvajanja zakona o zaštiti i upotrebi srpskog jezika i ćirilice u Republici Srpskoj i Srbiji neće biti kratak ni lak, ali to ne treba da bude prepreka nastojanjima Srba da zaštite svoju kulturu, pismo i identitet na taj način, ocjenjuju sagovornici “Glasa Srpske”.
Priča o zaštiti i upotrebi srpskog jezika i ćirilice pokrenuta je prije nekoliko godina u Srbiji, zatim se prelila i u Srpsku, a ozbiljniji koraci najavljeni su lani kroz rad grupe predstavnika Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske i Pedagoškog zavoda Srbije. Međutim, do danas nije poznato da li je i šta urađeno, a nova najava stigla je nakon sastanka rukovodstva Srpske i Srbije koji je u srijedu održan u Beogradu.
Predstavnici Srba s obje strane Drine su se dogovorili da do 15. septembra - Dana jedinstva, usvoje nacrte zakona o zaštiti i upotrebi srpskog jezika i ćiriličnog pisma.
- Svi veliki evropski narodi su identitet čuvali kroz svoj jezik i pismo. Hoćemo da sačuvamo ime, prezime, identitet i pravo na budućnost za svoju decu - poručio je Aleksandar Vučić.
Analizirajući situaciju u Srpskoj i Srbiji, stav sagovornika “Glasa” je da će ovaj posao biti malo teži s ove strane Drine imajući u vidu da je u Ustavu Srpske navedeno da su i ćirilica i latinica službena pisma, dok su u Srbiji drugi narodi manjinski te im je kroz zakon dato pravo da svoj jezik koriste pa je ostalo da ćirilica bude dodatno zaštićena. Sa ministarkom prosvjete i kulture Srpske Natalijom Trivić, koja je ranije isticala da zakonska zaštita ćirilice neće ugroziti druga dva naroda, juče nismo uspjeli da stupimo u kontakt.
Predsjednik Odbora za standardizaciju srpskog jezika u Srbiji Sreto Tanasić za “Glas” podsjeća da je prije četiri godine napravljen prijedlog zakona, ali da nikada nije došao do Skupštine, te da su prije dvije godine imali jedan sastanak sa predstavnicima Vlade Srpske.
- Iz nekog razloga se stalo. Vest koju smo čuli ohrabruje. Danas se ne zna šta je službena upotreba srpskog jezika, gde nužno da se upotrebljava, u kojim domenima - rekao je Tanasić.
Zakon treba da kaže, dodaje, gdje je potrebno upotrebljavati srpski standardni jezik, a postojanje druga dva naroda u Srpskoj ne bi smjelo uticati na to da Srbi izgube svoje pismo - ćirilicu.
- S obzirom na to da su u Srpskoj konstitutivna i druga dva naroda, potrebno je omogućiti njima da se služe latinicom bar u onoj meri u kojoj se u drugom entitetu omogućuje prisustvo ćirilice. U svakom slučaju, moramo zaštititi ćirilicu, ali ne na štetu onih koji ćirilicu ne doživljavaju kao svoje pismo. Nadam se da ovaj put nećemo stati samo na nacrtu jer ne smemo dozvoliti da se ćirilica potiskuje iz bilo kog razloga iz srpskog jezika - zaključio je Tanasić koji je i dopisni član Akademije nauka i umjetnosti Srpske.
Ministarstvo za kulturu i informisanje Srbije sačinilo je 2018. godine, kako su objavili pojedini mediji, prijedlog izmjena zakona o jeziku i pismu kojim se predviđa da se, između ostalog, cjelokupna komunikacija državnih, pokrajinskih i organa lokalne samouprave mora voditi na srpskom jeziku i ćirilicom, a isto važi za obrazovne i naučne ustanove, kao i medije čiji osnivač je država i koji imaju državni kapital, ali i za elektronske medije s nacionalnim, regionalnim i lokalnim frekvencijama. Predloženi zakon definiše latinicu kao pomoćno pismo, uz obavezu da ćirilica ima prednost.
Nastavni planovi
Direktor Republičkog pedagoškog zavoda Predrag Damjanović rekao je za “Glas” da su stručni timovi gotovo završili svoj dio posla kada je riječ o nastavnom programu i usklađivanju udžbenika za važne predmete. To su srpski jezik, istorija, geografija, poznavanje prirode i društva, muzičko, a isto gradivo đaci bi trebalo da izučavaju od školske 2022/2023. godine.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
