Vladika Stefan na parastosu žrtvama „Oluje“: I ja sam bio izbeglica

Tanjug, Srna
Vladika Stefan na parastosu žrtvama „Oluje“: I ja sam bio izbeglica

BEOGRAD- Episkop remezijanski Stefan služio je danas u Beogradu u Crkvi svetog Marka, u ime patrijarha srpskog Porfirija, parastos povodom stradanja Srba iz Hrvatske u vojno-policiskoj operaciji Oluja.

- Danas i juče zajedno sa patrijiarhom i zvaničnicima Srbije i Republike Srpske bili smo na velikoj molitvi koja bi bila neutešna da nema nebeskog pokrovitelja - poručio je vladika Stefan i podsetio da je i sam bio izbjeglica i da je u ratu izgubio bližnje.

Vladika je podsjetio da je srpski narod stradao u svim ratovima i da je gubio bližnje.

- Sve je to naša sudbina i vaskrsenje - rekao je on.

Kako je naglasio, jedino dobro što možemo da učinimo za sve stradale i prognane u ratovima je da ih pominjemo i tako ne dozovolimo da se zaboravi njihova žrtva.

-Važno je da se borimo i za mir, i da jačamo jedinstvo što će pokazati da žrtve našeg naroda nisu uzaludne -  rekao je on.

U crkvi Svetog Marka u Beogradu služen je parastos za srpske žrtve u "Oluji", u organizaciji Udruženja porodica nestalih i poginulih "Suza".

Nakon parastosa članovi Udruženja nestalih i poginullih "Suza", zajedno sa predsjednikom Saveza Srba iz regiona Miodragom Lintom, položili su vijence i cvijeće na spomenik srpskim žrtvama stradalim u ratovima na tlu bivše SFRJ, koji je postavljen u Tašmajdanskom parku, u blizini Crkve svetog Marka, u kojoj se godinama služi pomen stradalim Srbima.

Predsjednica Udruženja "Suza" Dragana Đukić je rekla za Srnu da su sjećanja na ova stradanja krajiških Srba svježa i teška, ali da srpski narod to mora da pamti.

-Danas smo se okupili na 28. godišnjicu da se sjetimo žrtava stradalih Krajišnika iz „Oluje" - navela je ona.

Dok se danas slavi u Hrvatskoj, porodice stradalih Srba, kaže ona, ona smatra da nema mjesta slavlju, ako je više od 60 odsto civilnih žrtava.

-Smatramo da danas nema mjesta slavlju. Prošlo je gotovo tri decenije - rekla je Đukićeva, koja je prisustvovala parastosu.

Ona je dodala da je tužno što nema saosjećanja, što jedni druge ne čuju i što i nakon tri decenije postoje i dalje različiti narativi.

-Bilo bi dobro da čujemo jedni druge, da saosjećamo i da učinimo sve da porodice nestalih dobiju posmrtne ostatke i da se prosto ta priča završi - rekla je Đukićeva.

Predsjednik Udruženja Kordunaša, potomaka i prijatelja Korduna Petar Šaula je rekao da se nisu promijenile emocije ni nakon 28 godina od stradanja u "Oluji" i da nisu nestale te slike teških događanja, progona, odlaska i napuštanja svog zavičaja.

- One još uvijek žive u svima nama koji smo bili u koloni i koji su i prije toga štitili i branili svoj zavičaj i svoj kućni prag. Mi Kordunaši smo zadnji napustili Kordun, jer smo ostali na prvim borbenim linijama i tako ostali u okruženju, pa smo sa nekim postignutim sporazumom između srpske i hrvatske strane uspjeli da napustimo to područje - naveo je on.

Šaula je istakao da je bilo ružnih scena, pogibija, razbijanja auta, smrti koje su bile u koloni, pa su te osobe ostavljane pokraj puta, bombardovanje kolone...

-Sve je to strašno šta je zadesilo srpski narod iz Republike Srpske Krajine - rekao je Šaula, koji je naveo da Srbi izbjegli iz "Oluje" očekuju i priželjkuju da svi oni koji su zaslužni za tu tragediju da ih stigne ruka pravde, da budu izvedeni pred lice pravde i odgovaraju za sve zločine kojisu počiiliprema srpskom narodu.

Predsjednik zavičajnog udruženja "Banijaca" Miroslav Kovjanić naglasio je da je prošlo 28 godina tuge i da su sve ostale godine koje će dolaziti sve tužnije i tužnije.

-Vi nikada ne možete zaboraviti odakle ste i gdje ste prve korake napravili i kada ste došli ovao i ostavili vašu djedovinu. Bilo bi bolje da smo ostali na svome - rekao je on.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana