Visi dvotrećinska podrška vetu Milorada Dodika, dolazak Fičena zavisi od opozicije

Odluka o davanju agremana njemačkom ambasadoru Njemačke u BiH usvojena je 2. septembra bez konsenzusa, glasovima dva člana, u Predsjedništvu BiH, a Dodik je tada ocijenio da je veoma štetna po vitalne interese Srpske te je uložio veto na istu. Da bi odluka o pokretanju vitalnog interesa dobila podršku i tako postala obavezujuća i za Predsjedništvo BiH, potrebno je da za nju glasa 56 od 83 poslanika u republičkom parlamentu, odnosno za to su potrebni i glasovi narodnih tribuna iz opozicionih klupa.

Međutim, računica i nezvanične informacije iz parlamentarnih redova govore da neće biti potrebne većine.

I dok iz SNSD-a, čiji je Dodik predsjednik, ali i ostalih stranaka koje su u koaliciji na republičkom nivou, ističu da je povučen pravi potez, u opoziciji to ne vide tako. Iz PDP-a i SDS-a su odmah poručili da su protiv održavanja sjednice te da su njemački projekti zaustavljeni zbog SNSD-a. DNS je stav trebalo da zauzme kasno večeras, dok su iz SPS-a poručili da će sve javno da kažu sutra.

- Stav ćemo zauzeti pred sjednicu - kazao je prvi čovjek SPS-a u NSRS Maksim Skoko.

Iz Socijalističke partije, s druge strane, podsjećaju da su uz koalicione partnere te da će tako biti i ovaj put.

- Prije sjednice imaćemo sastanak kluba, ali i ovaj put ćemo podržati veto srpskog člana Predsjedništva jer je u funkciji odbrane Srpske i svih nadležnosti. Miješanje jedne zemlje, ma koliko bila moćna, u unutrašnje stvari druge, je nedopustivo. Glasanje i odnos prema ovome će pokazati ko je kakav i za šta - rekao je za “Glas” šef Kluba SP-a Dalibor Stević.   

Dodik je, u obrazloženju odluke o pokretanju veta, naveo da je Njemačka jedna od potpisnica Dejtona i da je to obavezuje na dosljednu primjenu slova tog dokumenta kao i poštivanje Ustava BiH koji proističe iz njega.

Njegov stav je da je spoljna politika Njemačke, naročito od 2021, upadljivo usmjerena na antiustavno djelovanje te da u ambijentu kakav vlada u BiH, takav pristup može samo proizvesti dodatne probleme, a nikada i nikako ponuditi rješenje.

Uz to, insistiranje na nelegalnom imenovanju Kristijana Šmita, koji nije prošao propisanu proceduru u Savjetu bezbjednosti UN-a za preuzimanje dužnosti visokog predstavnika u BiH, jeste dokaz, navodi, diskriminatornog političkog pristupa i miješanja aktuelne političke garniture Njemačke u ionako složena unutrašnja pitanja u BiH.

- Kontroverzna rezolucija Bundestaga za koju se najviše zalagao i lobirao poslanik Adis Ahmetović, koji u Bundestagu zastupa i podržava agendu SDA, produbila je jaz i ogolila otvoreno favorizovanje strana, odnosno jednog od konstitutivnih naroda u BiH na štetu druga dva, što je izuzetno opasno - naveo je uz podsjećanje da rezolucija čak predviđa i promjenu uređenja u BiH, zagovarajući ukidanje entiteta.

Praksa

Posebne sjednice su, na svojevrstan način, obilježile još aktuelni saziv republičkog parlamenta. Dodik je često stavljao veto na odluke sa kojima u Predsjedništvu nije bio saglasan sa ostala dva člana, a NSRS ih je mahom i potvrđivala. Ipak, i ranije je bilo odluka koje nisu dobile dvotrećinsku većinu kao, na primjer, odluka o odobravanju zaključivanja Memoranduma o razumijevanju između Centralne izborne komisije BiH i OEBS-a i odluka koja se odnosila na trgovinski sporazum sa Velikom Britanijom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.