Velibor Milivojević, za „Glas Srpske“: Poslije rata u Mostaru je bilo više nade nego danas

Marijana Miljić Bjelovuk
Velibor Milivojević, za „Glas Srpske“: Poslije rata u Mostaru je bilo više nade nego danas

Odnosi među narodima u Mostaru i samom Hercegovačko-neretvanskom kantonu danas su više narušeni nego prije deset godina. Ljudi su ovdje nakon rata imali više nada i entuzijazma nego što imaju trenutno, rekao je “Glasu” zamjenik predsjednika Gradskog vijeća Mostara Velibor Milivojević.

Naglasio je da je odluka kojom je zabranjena ćirilica na mostarskim ulicama pokazala da najviša pravna akta na veže za Srbe u tom dijelu BiH.

- Samo pripadnici srpskog naroda koji žive, rade, misle i pričaju po mjerama nekih drugih nacionalnih stranaka ovdje su dobrodošli i mogu da zauzmu ključne pozicije. To je poražavajuće jer oni ne zastupaju interese Srba - rekao je Milivojević i dodao da u BiH, kada vlast ne želi da riješi ključne probleme, osniva komisije, što potvrđuje i ona koja je zadužena za povratnike.

GLAS: Gradsko vijeća Mostara nije dozvolilo ćirilicu na mostarskim ulicama? Šta je time poručeno?

MILIVOJEVIĆ: To jednostavno pokazuje da, kada su u pitanju Srbi u FBiH, odnosno u ovom slučaju u Mostaru, onda ne mora biti poštovan Ustav i zakon. Ta odluka je antiustavna i pokazuje koliko Mostar radi na multietničnosti i multikulturalnosti. Tom odlukom onemogućeno je Srbima da baštine svoju tradiciju, kulturu i jezik. Ovdje postoji samo paušalno zalaganje za multikulturalnost i pravljenje šarolike nacionalne slike, a nema želje da kroz odluke i poteze to bude i ostvareno. Srbima je poslata poruka da nemaju pravo da njeguju svoju kulturu i jezik, nego da treba da se prilagođavaju i baštine nečije druge vrijednosti.

GLAS: Da li postoji način da ta odluka bude stavljena van snage?

MILIVOJEVIĆ: Prije zasjedanja Gradskog vijeća, na kojoj se našla ta odluka, sazvao sam sjednicu Kluba Srba. Predložio sam da nazivi naseljenih mjesta i trgova budu označavani na dva pisma, a da opet uvažavajući sve, samo one ulice u užem gradskom jezgru, njih oko 15, budu označene na dva pisma. Tražio sam i da ispod tih ulica bude kratak opis ličnosti i pojma koji ulica nosi. Nažalost amandmani nisu prihvaćeni. Trenutno su Klubu Srba vezane ruke, jer ne može da ni pravno djeluje, odnosno onemogućen je mehanizam zaštite nacionalnog interesa.

GLAS: Kakav je položaj Srba u Hercegovačko-neretvanskom kantonu?

MILIVOJEVIĆ: Srbi u Mostaru su diskriminisani. Odnosno samo oni pripadnici srpskog naroda koji žive, rade, misle i pričaju po mjerama nekih drugih nacionalnih stranaka su dobrodošli. Oni mogu da zauzmu određene pozicije u gradskim upravama, skupštinama i vladama. Pa i sada imamo primjer da je zadovoljena ta zakonska regulativa, jer je nakon devet godina izabrana Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona u kojoj je i Srbin, a bojim se da će upravo sa njim biti isto kao i sa njegovim prethodnikom. On je iz reda bošnjačkih stranaka. Bošnjaci ili Hrvati podržavaju nekog svog Srbina, koji zauzvrat treba da slijepo radi i vjeruje onome što oni kažu. Kada imate takve ljude na tim funkcijama sve se odrazi i na niže nivoe.

GLAS: Šta treba uraditi da bi izašli iz tog problema?

MILIVOJEVIĆ: Potrebno je samo raditi onako kako se priča i prezentuje kada nam dođu neki stranci i zvaničnici. U takvim slučajevima, kada dođu ti zvaničnici, često se zapitam da li je Mostar grad u kojem Srbi žive?! Dakle, jedno se priča, drugo se radi. Izlaz iz svega bio bi da stvarno počne da se priča i razgovara sa ljudima koji predstavljaju i istinski se zalažu za prava svog naroda, a pri tome ne ugrožavaju ničija druga. Trenutno se razgovara sa sa onima kojima su lični interesi iznad svega i dok je tako za narod ovdje neće biti budućnosti.

GLAS: Nedavno je na nivou Parlamenta BiH formirana komisija koja je trebalo da predstavi mjere za zaštitu i bezbjednost povratnika. Ništa nisu uradili u zadatom roku. Kako to komentarišete?

MILIVOJEVIĆ: U većini slučajeva se pokazalo da, kada u BiH ne želite nešto da riješite, onda vlast formira komisiju. U Mostaru, ali i samom HNK-u, nema sistemskih rješenja, niti realnih prijedloga. Ne vidim svijetlu budućnost srpskog naroda na ovim prostorima. Situacija u Mostaru, kada govorimo o odnosu među narodima ili uopšte o jednoj atmosferi, danas je gora nego prije deset godina. Ti odnosi se pogoršavaju, jer nacionalna retorika dobija sve više prostora i snage. Bošnjaci i Hrvati u razgovoru mi kažu da je nakon rata bilo više nade i entuzijazma nego danas. To je i razlog što se ljudi sa ovog prostora iseljavaju.

Obnova crkve

GLAS: Kako teče obnova Saborne crkve Svete trojice u Mostaru?

MILIVOJEVIĆ: To je vrlo zahtjevan posao, ali sada dobija neku svoju realnu sliku i mogućnost da bude završen. I nedavna posjeta patrijarha Porfirija je pokazala da crkveni vrh misli na ljude koji ovdje žive. Težićemo ka tome da ne obnovimo samo Sabornu crkvu, nego i da izgradimo čitav jedan kompleks u tom području. To bi značajno obogatilo i turističku ponudu grada Mostara.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana