Ustavni sud ukinuo termin zajedničke institucije

GS, Srna
Ustavni sud ukinuo termin zajedničke institucije

SARAJEVO - Odlučujući o zahtjevu Denisa Zvizdića za ocjenu ustavnosti člana pet Zakona o zastavi BiH, Ustavni sud BiH utvrdio je da ovaj član u dijelu koji glasi “zajedničkih institucija ili institucija kojom upravljaju zajedničke institucije ili koja je odgovorna zajedničkim institucijama” nije u skladu sa Ustavom BiH i ukinuo ga je.

U ovoj odluci Ustavni sud je između ostalog naveo da je zakonodavac dodavanjem odrednice „zajedničke” ispred izraza „institucije” promijenio smisao člana III/1. Ustava BiH koji propisuje postojanje isključivo „institucija BiH”.

- Na taj način zakonodavac je postupio suprotno načelu vladavine prava iz člana I/2. Ustava BiH zato što je osporenom odredbom zakona izmijenio suštinu jasne ustavne odredbe iz člana III Ustava BiH – pojasnili su u sudu.

Zvizdić, koji je u vrijeme podnošenja zahtjeva bio zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i potpredsjednik NiP-a u avgustu prošle godine je Parlamentu u hitnoj proceduri uputio prijedlog zakona kojim bi se iz Zakona o zastavi BiH brisao termin zajedničke institucije.

Tada je rekao da traži da se briše „neustavna sintagma zajedničke institucije  u dijelu koji se odnosi na objekte na kojima se obavezno ističe zastava”. Dodao je da je „nedopustivo da ta formulacija stoji u tako zakonu” i predložio da se umjesto termina zajedničke institucije koristi termin institucije BiH.

Zvizdić je ranije tokom rasprava u Parlamentu poslanicima iz Srpske govorio da ne koriste izraz „zajedničke institucije” tvrdeći da on ne postoji u Ustavu BiH.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je Srni da Ustavni sud BiH ubrzano radi na razbijanju BiH, budući da se počeo baviti i pitanjima poput termina zajedničke institucije.

Stevandić je rekao da je nesporno da se institucije na nivou BiH sastavljaju od onih koji se delegiraju ispred entiteta, odnosno Republike Srpske i Federacije BiH, zbog čega ne mogu biti jedinstvene institucije.

-Ustavni sud BiH bi svojim negiranjem da su institucije zajedničke, te iste institucije mogao pretvoriti u privremene -, poručio je Stevandić.

Prema njegovim riječima, zajedničke institucije BiH se biraju na teritoriji entiteta, a ne na čitavoj teritoriji BiH, nakon čega se sastavljaju.

Poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica rekao je da Ustavni sud BiH donosi široku lepezu odluka čiji je cilj da BiH konstituišu na način suprotan Dejtonskom mirovnom sporazumu i da je to težnja političkog Sarajeva da potčini Republiku Srpsku i njen politički i pravni subjektivitet.

Mazalica je rekao da je termin zajedničke institucije nešto što se koristilo u zakonodavstvu i nije bilo potrebe da Ustavni sud odlučuje o ovim pitanjima.

-Ovo je očigledno dogovoreno između Denisa Zvizdića i Ustavnog suda u kojem sjede predstavnici SDA, kako bi se u daljim tumačenjima Ustava institucije BiH tumačile kao nadređene entitetima - rekao je Mazalica Srni.

On je istakao da se u samom Ustavu jasno vidi da BiH čine entiteti, kao i da se samo saglašnoću entiteta nadležnosti mogu prenijeti na nivo BiH.

Predsjedavajuća Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić navela je da Ustavnom sudu BiH, po nalogu političkog Sarajeva, smeta termin zajedničke institucije, dodavši da je čudi da ga nisu promijenili u sarajevske.

Naglasila je da termin zajedničke i zajedništvo uopšte može biti sporan samo onome ko misli da one trebaju biti centralne.

-A biće samo ono što je Ustavom definisano. Zanima me obrazloženje odluke i da li ima izdvojenih mišljenja koja ću sa pažnjom pročitati jer trebalo je smisliti šta tu nije u saglasnosti s Ustavom. Ustavni sud u ovakvom sastavu je „zreo” za jedno dobro preispitivanje jer od uloge „podržava Ustav” kako piše i kako bi trebalo dolazimo do tumači i modifikuje - istakla je Vulićeva.

Ona je naglasila da BiH jeste državna zajednica, sastavljena od dva entiteta, te da su pojedinci iz političkog Sarajeva dali svoj doprinos da nikada ne dobije obrise države.

-Sve dok političko Sarajevo Republiku Srpsku naziva Er-Es i pominje je u deminutivu, mi ćemo institucije BiH nazivati njihovim pravim imenom - zajedničke institucije - poručila je Vulićeva.

HE “Buk Bijela”

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac izjavio je da nije iznenađujuća današnja odluka Ustavnog suda BiH u vezi sa zahtjevom 24 poslanika iz prošlog saziva parlamenta BiH za ocjenu ustavnosti dodijeljenih koncesija za izgradnju Hidorelektrane “Buk Bijela” na rijeci Drini.

Odlučujući o pomenutom zahtjevu, Ustavni sud BiH je na plenarnoj sjednici donio rješenje kojim je utvrdio da Komisija za koncesije BiH u svojstvu Zajedničke komisije za koncesije, nije izvršila Djelimičnu odluku Ustavnog suda BiH iz jula 2021. godine. Zaključeno je da će Ustavni sud BiH ovo rješenje dostaviti Tužilaštvu BiH.

Košarac je istakao da, prema Zakonu o koncesijama BiH, poslanici u parlamentu BiH ne mogu biti strana u sporu pred Komisijom za koncesije BiH, odnosno da nemaju legitimitet da predstavljaju stav BiH i zastupaju njen interes.

-Poslanici mogu pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom BiH, ali nemaju legitimitet da vode postupak pred Komisijom za koncesije BiH, jer Zakon o koncesijama jasno kaže da postupak u ime BiH može da vodi isključivo Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa ili drugi organ koji odredi Savjet ministara, što nije učinjeno - naglasio je Košarac.

S tim u vezi, on je dodao da Komisija za koncesije u svojstvu Zajedničke komisije za koncesije nije mogla da postupa i odluči po nalogu Ustavnog suda, jer druga strana u sporu ne postoji.

-Dakle, 24 poslanika iz prošlog saziva ne mogu zastupati interes BiH, tako da ni Komisija za koncesije u svojstvu Zajednike komisije za koncesije nije mogla da ulazi u meritum stvari niti da odlučuje po nalogu Ustavnog suda BiH - dodao je Košarac.

On je upozorio da određeni predstavnici međunarodne zajednice i političke strukture iz SDA koriste Ustavni sud BiH za ostvarivanje svojih političkih ciljeva.

-Ustavni sud BiH godinama je produžena ruka i politički instrument funkcionera SDA i dijela međunarodne zajednice. Takvo sinergijsko djelovanje u pravilu je usmjereno protiv Republike Srpske i njenog ustavnog kapaciteta, što je nedopustiva praksa - istakao je Košarac.

Prema njegovim riječima, nedopustivo je da takve strukture pokušavaju da ospore izgradnju HE “Buk Bijela”, kao jedne od najvećih regionalnih investicija, blokirajući privredni razvoj Republike Srpske, saopšteno je iz Kabineta ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara.

-Izgradnja HE „Buk Bijela“ isključivo je u nadležnosti institucija Republike Srpske, jer se predmetno koncesiono dobro u potpunosti nalazi na njenoj teritoriji, tako da BiH nema nadležnosti u ovom predmetu - naglasio je ministar Košarac.

On je zaključio da je posebno paradoksalno i besmisleno da se političari iz SDA protive ovom projektu, s obzirom na činjenicu da je izgradnja HE “Buk Bijela” dio Okvirne energetske strategije BiH do 2035. godine, koju su u Savjetu ministara podržali i bošnjački ministri.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana