Ustavni sud BiH: Krnji sluga bošnjačke političke elite
SARAJEVO - Ustavni sud BiH, koji trenutno radi u krnjem sastavu, ima zakonsku mogućnost da donosi određene interne dopune pravila koje se tiču rada ovog tijela, ali ne i stvari koje se odnose na način odlučivanja i trajanja mandata sudija, jer je to Ustavom već jasno i nedvosmisleno definisano, odnosno utvrđeno.
Kaže ovo za “Glas Srpske”, profesor međunarodnog prava Radomir Lukić komentarišući to što će na narednoj sjednici ovog pravosudnog tijela, zakazanoj za 30. i 31. maj, jedna od tačaka dnevnog reda biti i dopuna pravila Ustavnog suda, a u koje bi navodno mogle biti uvrštene i preporuke Venecijanske komisije - da i sudije koje navrše 70 godina mogu nastaviti sa daljim radom, ali i da troje od pet sudija krnjeg Ustavnog suda ubuduće može donositi odluke.
- Ukoliko su tačne te spekulacije da navodno planiraju tako nešto, onda oni na najdirektniji način krše postojeći Ustav BiH. Takve odluke su u suprotnosti sa najvišim aktom zemlje, odnosno odredbama člana 6 stav 2 tačka b, ali i odredbom u kojoj se navodi da mandat sudija može trajati do 70 godina starosti. Ove odredbe Ustavni sud BiH ne može nikako menjati - poručio je Lukić.
Prema riječima pravnika Milana Petkovića, ukoliko se obistine ove najave da bi mogla biti izmijenjena pravila koja bi omogućila da odluke donose troje od devet sudija, Ustavni sud BiH bi postao sud bošnjačkih elita i međunarodne zajednice, koji na ovaj način žele nastaviti sa dosadašnjom praksom - poništavanjem odluka NSRS. Navodi da ono što je nekada radio visoki predstavnik, sada pokušava ovo tijelo, a što ga je pretvorilo u kvazisud koji je izgubio legitimitet.
Kao potvrda ovih Petkovićevih riječi, govori i to da će jedna od tačaka dnevnog reda pomenute sjednice biti i zahtjev člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini u Republici Srpskoj, ali i apelacija predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH Kemala Ademovića za ocjenu ustavnosti Zakona o proizvodnji naoružanja i vojne opreme u Srpskoj.
I pravnik Ognjen Tadić smatra da bi eventualne promjene pravila o načinu glasanja na plenarnim sjednicama, koje bi omogućile da odluke umjesto minimalno pet donosi samo troje sudija, bilo u suprotnosti sa Ustavom BiH. Kako kaže, ovaj krnji sud koji je i do sada bio prepoznatljiv po svom protivustavnom odlučivanju, očigledno se pretvara u tajnu organizaciju.
Kako su objavili pojedini mediji, na ovoj sjednici će se najvjerovatnije, između ostalog, usvojiti prijedlog da se sudijama koje su navršile 70 godina omogući da i dalje rade, ukoliko Parlament FBiH i NSRS ne izaberu njihove zamjene. Prema tim izmjenama, mandat sudija koji ostanu u Ustavnom sudu nakon navršenih 70 godina navodno trajao bi do imenovanja novih sudija. Trenutno Ustavni sud BiH od propisanih devet, ima samo šest sudija i to troje domaćih (dva bošnjačka i jedan hrvatski) i troje inostranih. Ono što brine određene bošnjačke strukture jeste činjenica da sudiji Seadi Palavrić u novembru ove godine zbog navršenih 70 godina ističe mandat, ali i sudiji Mirsadu Ćemanu tokom naredne. Potpredsjednica ovog suda je u martu ove godine od Venecijanske komisije zatražila mišljenje kako da bude odblokiran rad ovog tijela, nakon što je ono ostalo u krnjem sastavu, priznajući tada indirektno da su sve donesene odluke do tada bile nezakonite. Bivši sudija Ustavnog suda BiH Vitomir Popović tim povodom je tada izjavio da Venecijanska komisija nije organ koji donosi obavezujuće odluke, već samo daje preporuke koje su često političkog karaktera. Ukazao je i da se donošenjem ovih preporuka želi podržati ono na čemu Bošnjaci dugo insistiraju - da Ustavni sud BiH donosi odluke prostom većinom u odnosu na broj prisutnih sudija koje glasaju, a što, kako je istakao - nije moguće.
Stranci
U punom, Ustavom propisanom sastavu, ovaj sud bi trebalo da ima devet sudija, od čega četiri bira Parlament FBiH, dva NSRS, a troje međunarodnih predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, nakon konsultacija sa Predsjedništvom BiH. Trenutno su to Angelika Nuberger iz Njemačke, Helen Keler iz Švajcarske i Ledi Bianku iz Albanije. Inače, oni se imenuju u Strazburu, a diskreciono pravo izbora ima predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.
Klima-uređaji
Predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić poručio je da najviše zakonodavno tijelo Srpske neće imenovati sudije u krnji Ustavni sud BiH da bi oni tamo bili samo ukras. Zapitao se zašto bi to sada bilo rađeno, kada smo svjedoci potpuno nezakonitog mijenjanja pravila odlučivanja i rada bez učešća bilo koga iz drugog entiteta.
- Ako već smatraju da mogu sve da rade bez sudija iz Srpske pa zašto da ih imenujemo da tamo pale i gase klima-uređaje - rekao je Stevandić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
