Ustavni sud BiH dovodi u pitanje i svjetski mir
BANjALUKA - Zvanična najava da se Rusija ozbiljno sprema da u Savjetu bezbjednosti, najvažnijem tijelu Ujedinjenih nacija (UN) zaduženom za održavanje mira i bezbjednosti u svijetu, inicira raspravu o načinu rada Ustavnog suda BiH jasno govori o ozbiljnosti situacije, ali i o tome da ta zemlja, i pored silnih problema u svom dvorištu, ne diže ni ruke od Republike Srpske i srpskog naroda.
Stav je to sagovornika “Glasa Srpske” u vezi sa informacijama da je Rusija, kao jedna od stalnih članica Savjeta bezbjednosti, spremna da predloži da na dnevni red jednog od zasjedanja budu uvršćeni problemi koje je svojim neustavnim odlukama proizveo Ustavni sud BiH.
Portparol ruske stalne misije pri UN Fjodor Stržižovski rekao je da je pitanje opasne situacije u vezi sa sudom pokrenuto, jer donošenje odluka bez učešća Srba ili bilo kojeg drugog državotvornog naroda u BiH vodi ka uništavanju dejtonske strukture i potencijalnom sukobu. Za njega je nastavak rada troje stranih, a bez ijednog sudije iz Srpske, anahronizam.
- Svi ti koraci uklapaju se u politiku zapadnih zemalja da održe stanje protektorata u BiH, između ostalog, i posredstvom nelegitimnog Kristijana Šmita koji nije dobio odobrenje SB UN. Međutim, uvjereni smo da narodi BiH imaju pravo da se sami, bez spoljne kontrole, dogovaraju o budućem vektoru razvoja zemlje na osnovu međusobnog poštovanja i tražeći kompromise - rekao je Stržižovski, a prenijeli mediji.
Ovakav potez Rusije za profesora Milana Blagojevića govori mnogo.
- Ovo je dokaz, i to takav da od njega ne postoji jači, koliko je taj sud svojim neustavnim odlukama doveo u pitanje i svjetski mir, i to u tolikoj mjeri da bi to moglo biti razmatrano u SB UN, kao najvišoj svjetskoj instituciji koja je, prema Povelji UN, jedino nadležna za očuvanje mira u svijetu. Samo razmatranje mogućnosti održavanja takve sjednice je slučaj nezabilježen u dosadašnjoj istoriji Ujedinjenih nacija. Naime, od 1945. do danas nikada nijedan ustavni sud nijedne države članice UN nije stvarao takve probleme svojim neustavnim radom da bi to bilo razlog za održavanje sjednice SB UN - istakao je za “Glas” Blagojević koji je i savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH.
Stoga je, dodao je, slučaj Ustavnog suda BiH, njegov neustavni rad u kontinuitetu, jedinstven slučaj koji veoma šteti ugledu BiH u međunarodnoj zajednici.
- Ako SB UN održi sjednicu zbog toga, bilo bi neophodno i da razmatra ne samo neustavni rad Ustavnog suda već i protivpravno ponašanje Kristijana Šmita koji se neovlašćeno, bez ikakve odluke SB UN, lažno predstavlja kao visoki predstavnik. Takvo ponašanje Šmita SB UN bi trebalo da zabrani svojom rezolucijom, u skladu sa Poveljom UN i Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma kao i da istom rezolucijom odluči da visoki predstavnik u BiH, pa i Šmit da je kojim slučajem visoki predstavnik, nema pravo ni prema Povelji UN, ni prema Dejtonskom sporazumu niti prema bilo kom drugom izvoru prava da u BiH kao državi članici UN nameće bilo kakva akta, a kamoli zakone - zaključio je Blagojević.
Politikolog i analitičar geopolitike iz Srbije Aleksandar Pavić kaže za “Glas” da Rusija i na ovaj način pokazuje da stoji iza Republike Srpske i srpskog naroda, čak i u vrijeme kada vodi jednu globalnu borbu.
- Veoma je važno da i ovo smatra dovoljno važnim pitanjem čim nastoji da ga stavi na dnevni red Saveta bezbednosti, što pokazuje i da je u vrhu njenih interesa i Republika Srpska, njen opstanak i očuvanje. Ipak, Rusija možda i može da inicira raspravu o Ustavnom sudu BiH, ali to neće promeniti ništa jer tri od pet članica Saveta bezbednosti apsolutno podržavaju ovo što radi ovakav Ustavni sud sa strancima u njemu - Velika Britanija, SAD i Francuska. To su zemlje koje podržavaju nastavak kolonijalne uprave nad BiH - rekao je Pavić i naglasio da je, ipak, važno da ovo pitanje bude otvoreno u Savjetu bezbjednosti UN.
Turbulencije
Do posljednjih turbulencija na relaciji Ustavni sud BiH - vlast u Banjaluci je došlo nakon što je većina sudija 19. juna, bez prisustva ijednog sudije iz Srpske, izmijenila na sporan način vlastita pravila o radu te omogućila održavanje sjednice i kada ne može da joj prisustvuje nijedan član kojeg bira Narodna skupština Srpske. Nakon što se sud oglušio o zahtjev da povuče spornu odluku, u Srpskoj je usvojen zakon koji predviđa da nijedna odluka tog suda, donesena poslije 19. juna, neće biti primjenjivana na teritoriji Srpske dok ne bude usvojen zakon o Ustavnom sudu BiH. Zakon je juče stupio na snagu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
