Upaljen alarm za globalni finansijski slom
BANjALUKA - Prinosi od desetogodišnjih američkih obveznica probili su pet odsto prvi put od 2007. godine, što je novi ekonomski znak upozorenja, koji treperi zlokobno crvenom bojom i ukazuje da svjetski krojači fiskalnih politika vjeruju da u bliskoj budućnosti može doći do većih globalnih lomova i potresa.
Kaže ovo za “Glas Srpske” ekspert za finansije i bivši broker sa Volstrita Vladimir Đukanović, osvrćući se na posljednje podatke sa finansijskih tržišta koji pokazuju da su prinosi američkih obveznica, ključnoj osnovi za trošak novca u cijelom finansijskom sistemu, skočili za više od četiri puna procentna poena u posljednje tri godine.
To je najveće povećanje od početka ranih osamdesetih godina prošlog vijeka, kada su napori tadašnjeg predsjednika Federalnih rezervi Pola Volkera da “ubije” inflaciju gurnuli desetogodišnji prinos na skoro 16 odsto. Sada su faktički na nivou na kom su bili neposredno prije početka finansijske krize 2008. godine.
Prema riječima Đukanovića, čak i ako investitori nisu zahtijevali veće kamatne stope, s obzirom na činjenicu da je američki dug već postao najveća prijetnja statusu dolara, održavanje visokih kamatnih stopa je neophodno za SAD da bi zaštitile status svoje valute. Ali, kako ukazuje, radi se o opasnom kockanju, a pogotovo zbog iznenadnog sukoba na Bliskom istoku koji je pojačao strahove od inflacije. Zbog toga, kako kaže, američki dug izgleda još neodrživiji.
- Nekada su ovi prinosi iznosili jedan ili dva odsto i bili su veći u zavisnosti od toga na koji se period izdaju. Manje godina, manji prinos. Sada je to promenjeno. To znači da dio tih koji o tome odlučuju smatraju da se nalazimo u katastrofalnoj situaciji. Novac im je preko potreban, da zakrpe budžetske rupe, ali i sve veće rashode. U konačnici, to će dodatno povećati troškove zaduživanja, ali i rizik od recesije i velikog finansijskog loma, ne samo u SAD, već i širom sveta - pojašnjava Đukanović.
Ukazuje i na još jednu potencijalnu opasnost, jer veće kamatne stope će sigurno privući investitore, a što u prevodu znači da će gotovo neizbježno doći do odliva finansijskih sredstava sa drugih tržišta, izazivajući nove šokove.
- Smanjiće se obim investicija, jer što bi neko investirao svoj novac u nešto drugo, kada sada ima sigurnu i solidnu zaradu od kupovine ovih obveznica. Veliki problem će nastupiti ako taj prinos na njih bude oko deset odsto ili više, jer to znači da bi veliki broj investitora “izašao” iz dosadašnjih akvizicija i uložio sve u ove trezorske zapise. To bi, kako stvari stoje, dovelo do velikih i neslućenih potresa. Ovakav scenario dovešće do pada vrednosti akcija na berzama, rasta zaduženosti, ali i troškova zaduživanja. Kako na polju finansija vlada sistem spojenih sudova ove će negativno uticati i na situaciju u Evropu, koja već duboko grca u problemima - kaže Đukanović, dodajući da evropska tržišta kapitala padaju već treći mjesec zaredom.
Posljedice
Za američke potrošače koji pokreću američku ekonomiju povećani desetogodišnji prinos trezora znači nepovoljnije kredite, ali i stope kamata za kreditne kartice. To takođe znači veće hipotekarne stope, koje su već u SAD dostigle najviši nivo u posljednjih 21 godinu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
