UN u BiH: Izvještaj o postignutim rezultatima u četiri strateška prioriteta
SARAJEVO - Ujedinjene nacije /UN/ u BiH objavile su izvještaj koji pokriva rezultate postignute tokom prošle godine u četiri strateška prioriteta koja su dogovorena kroz Okvir saradnje BiH i UN za zajednički rad do 2025. godine.
U saopštenju UN podsjeća se da su četiri strateška prioriteta s pet ciljeva dogovorena kroz Okvir saradnje BiH i UN koji je potpisan 20. maja prošle godine sa Savjetom ministara a odnose se na održivi, otporni i inkluzivni rast, kvalitetno, dostupno i inkluzivno obrazovanje, zdravstvo i socijalna zaštita, vladavinu prava i uprava s težištem na ljude te angažman građana i zajednice za društvenu koheziju.
Tim UN u BiH /UNCT/ dao je 2021. godine značajan doprinos konvergenciji ekonomskog rasta te održivom i inkluzivnom razvoju.
UNCT u BiH čini 17 agencija, fondova i programa UN a njim predsjedava rezidentni koordinator UN Ingrid Mekdonald koja je imenovana u svojstvu predstavnika generalnog sekretara UN za razvojne operacije u zemlji.
Kao porodica specijalizovanih agencija, UNCT sarađuje s partnerima na podršci Agendi do 2030. i ostvarivanju Ciljeva održivog razvoja.
U Zajedničkom planu rada za period 2021. i 2022. u okviru UNSDCF-a za period 2021. do 2025. predviđen je ukupni budžet od 171.341.710 dolara za prve dvije godine.
Krajem 2021. zajednička realizacija sredstava UNCT-a iznosila je 121.200.237 dolara. Prema izvještajima agencija tokom 2021. mobilisano je ukupno 131.862.863 dolara, od čega 8.071.060 dolara iz redovnih ili osnovnih sredstava, a 123.791.803 dolara iz drugih ili sporednih resursa.
Prema navodima izvještaja UN nakon donošenja Okvira za realizaciju ciljeva održivog razvoja u BiH, UNCT je pružio podršku vlastima u uspostavljanju eko-sistema za sistemsko finansiranje ciljeva održivog razvoja i time omogućio informisana i ciljana ulaganja javnih sredstava te mobilizaciju dodatnih sredstava.
Sprovedeni su i zakonski i podzakonski okviri kojima se uređuje dosljedan sistem strateškog planiranja u oba entiteta, zajedno s novom Razvojnom strategijom za Federaciju BiH za period 2021. do 2027. godinu i strategijama za 88 odsto lokalnih vlasti.
Istovremeno su UN unaprijedile kapacitete zemlje za socijalnu zaštitu koja može odgovoriti na krizne situacije, pružajući podršku službama socijalne zaštite, upućivanjima u kriznim situacijama i protokolima pripravnosti za više od 26.000 korisnika, uključujući preko 1.800 djece.
UN su takođe dale važan doprinos zapošljavanju i egzistenciji jer su 17.544 žena i muškaraca ostvarili su benefite boljih životnih uslova, 450 lica je dobilo nova radna mjesta, a gotovo 1.000 mladih – žene i ranjive grupe stanovništva – stekli su preduzetničke i profesionalne vještine koje su im pomogle da pristupe tržištu rada.
Prema izvještaju UN su podržale BiH u ispunjavanju međunarodnih obaveza i poduzimanju praktičnih reformi za podršku dekarbonizaciji i energetskoj tranziciji, što je uključivalo pomoć u predstavljanju ažuriranih utvrđenih doprinosa u oblasti klime, prema Okvirnoj konvenciji UN o klimatskim promjenama, čime je zemlja iznova potvrdila svoju opredijeljenostispunjavanju ključnog Pariškog sporazuma iz 2015. godine.
Podnošenjem tog dokumenta BiH se obavezala smanjiti emisije stakleničke bašte za 33,2 procenata do 2030. i za gotovo 66 odsto do 2050. godine u odnosu na nivoe iz 1990. godine.
Istovremeno su povećane mogućnosti aktera širom zemlje za zaštitu prirode i biodiverziteta, uključujući kampanju za podizanje svijesti javnosti o važnosti zaštićenih područja za očuvanje biodiverziteta.
UN i njihovi partneri omogućili su osposobljavanje za 1.426 nastavnika po digitalnom/kombinovanom učenju i doprinijeli poboljšanju kritičkog razmišljanja, preduzetničkih, digitalnih i "soft" vještina među djecom, mladima i odraslima te su ažurirali preduzetnički plan i program i podržali okvire politika za stvaranje društva i radnih mjesta budućnosti temeljih na znanju.
Takođe su dodatno pružile podršku svim ministarstvima obrazovanja na poboljšanju pristupai kvalitete formalnog obrazovanja za svu djecu, što je uključivalo uvođenje standarda, rješavanje problema nedostatka podataka u obrazovanju i pružanje inovativnih rješenja za digitalno učenje za podršku djeci i obrazovnim stručnjacima.
Podrška je posebno usmjerena na osiguravanje boljih mogućnosti za najranjivije grupe, kao što su tražioci azila, djeca u pokretu, djeca s invaliditetom.
Migrantima u pet privremenih prihvatnih centara širom BiH ponuđeno je 1.078 doza vakcina.
UN su obezbijedile dalje jačanje rutinske vakcinacije na nivou primarne zdravstvene zaštite s najmanje 3.500 djece obuhvaćene popratnim aktivnostima, s posebnim naglaskom na ranjive grupe kao što su romska djeca i maloljetnici u pokretu.
Osim podrške otvaranju pet novih centara za rano i predškolsko vaspitanje i obrazovanje, kroz vrtiće i škole – prijatelje zdrave ishrane osigurane su koristi za 2.000 djece u vrtićima i 1.000 učenika osnovnih škola.
Tokom protekle godine UN su nastavile pružati podršku sprečavanju, suzbijanju i rješavanju nasilja nad ženama i djevojčicama u BiH a Agencija za rodnu ravnopravnost BiH dobila je podršku u osnivanju tri krizna centra za slučajeve silovanja, a pružaoci zdravstvenih usluga su osposobljeni pružati psihosocijalnu podršku ženama žrtvama rodno uslovljenog nasilja.
Osim toga, 693 stručnjaka, uključujući sektor obrazovanja i policiju, povećalo je svoje kapacitete zasprečavanje i odgovor na nasilje na internetu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
