U susret godišnjici akcije "Oluja": Nemamo pravo na zaborav

U Vladi Srpske nismo uspjeli dobiti detalje programa centralne manifestacije, ali dodaju da bi povodom 29. godišnjice stradanja Srba u operaciji hrvatske vojske "Oluja" prema informacijama iz Srbije 4. avgusta trebalo da bude služen parastos u crkvi Svetog Marka u Beogradu.

Takođe Udruženje porodica nestalih i prognanih Srba "Suza" u petak, 2. avgusta, organizuje u Beogradu konferenciju na temu: Nemamo pravo na zaborav - 29. godina od pogroma srpskog naroda u "Oluji". Na konferenciji će u ime porodica govoriti Radmila Krstić, kćerka ubijenog Petra Boromise u "Oluji", koja je i član Upravnog odbora Udruženja porodica "Suza". Na pomenutoj konferenciji biće riječi o posljedicama koje se i danas osjećaju od akciji hrvatske vojske, problematici nestalih lica i trenutnoj situacija kada je riječ o tom pitanju, ali i patnji i agoniji kroz koju prolaze članovi porodica žrtava.

Predsjednik Udruženja Srba protjeranih iz zapadne Slavonije Krsta Žarković rekao je "Glasu" da će kao i svake godine do sada obilježiti srpsko stradanje u prvim danima avgusta u Banjaluci.

- Biće održan parastos, ali i okrugli sto o srpskom stradanju u akciji "Oluja". Planirana je i prezentacija određenih dokumenata od strane Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas". Takođe u Svodnoj u Novom Gradu spustićemo vijence za ubijene žene i djecu, ali i odati pomen ubijenim na Petrovačkoj cesti - kazao je Žarković i dodao da mu je drago što vlade Srpske i Srbije pridaju značaj obilježavanju sjećanja na stradale i prognane Srbe u oružanoj akciji "Oluja", ali i da im je sa druge strane žao što i oni ne uzmu neko učešće u samom programu.

Hrvatska je 4. avgusta 1995. godine vojnim i policijskim snagama napala Republiku Srpsku Krajinu, teritoriju formalno pod zaštitom mirovnih snaga UN.

U pogromu je

250.000

Srba

protjerano

1.800

lica

ubijeno

22.000

kuća

spaljeno

Pogrom "Oluja" zvanično je trajao četiri dana, a završio se padom Republike Srpske Krajine i uspostavljanjem hrvatske kontrole nad tom teritorijom. Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju u prvostepenoj presudi hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, okarakterisao je pogrom "Oluja" kao udruženi zločinački poduhvat, s ciljem trajnog i prisilnog protjerivanja najvećeg dijela Srba iz Republike Srpske Krajine.

Međutim, u drugostepenoj presudi takve tvrdnje su odbačene i hrvatski generali su oslobođeni svih optužbi, uz navode da u Krajini jesu počinjeni teški zločini nad Srbima.

Tribunal je utvrdio da su hrvatska vojska i specijalna policija počinile veliki broj zločina nad srpskim stanovništvom, prvenstveno nakon oružanih napada.

Međunarodni sud pravde je u februaru 2015. godine odbacio međusobne tužbe Hrvatske i Srbije za genocid, utvrdivši da su se tokom i nakon "Oluje" dogodili zločini koji bi mogli biti elementi genocida, ali da "nije dokazana specifična genocidna namjera".

U Hrvatskoj se 5. avgust slavi kao "dan pobjede i domovinske zahvalnosti", dok je u Srbiji i Republici Srpskoj 4. avgust dan žalosti i sjećanja na prognane i ubijene Srbe.

Prijedor

Republika Srbija i Republika Srpska od 2014. godine zajednički obilježavaju sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u oružanoj akciji "Oluja". Do sada je pored mosta na Rači uglavnom centralna manifestacija obilježavanja bila u Srbiji i to u mjestima sa velikim brojem izbjeglih Srba, a prošle godine je održana sa ove strane Drine i to u Prijedoru.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.