U Savjetu Evrope na sceni pritajeni pokušaji lobiranja za zakon o negiranju genocida: Mijatovićeva kopira Incka

Vedrana Kulaga Simić
U Savjetu Evrope na sceni pritajeni pokušaji lobiranja za zakon o negiranju genocida: Mijatovićeva kopira Incka

BANjALUKA, SARAJEVO - Pritisci za usvajanje zakona o negiranju genocida u Srebrenici jačaju na domaćoj političkoj sceni, a taj stav, koji sve otvorenije zagovara i OHR, pokušava da u Savjetu Evrope progura komesarka sa ljudska prava Dunja Mijatović iz BiH.

Mijatovićeva u svom trećem kvartnom izvještaju, koji obuhvata period od početka godine do kraja septembra, u jednom dijelu navodi da je pokrenuta veb stranica sa fokusom na genocid u Srebrenici, ali i pominje da je prvi korak i donošenje zakona koji bi inkriminisao negiranje genocida u BiH te promoviše inicijativu da bude uspostavljen međunarodni dan sjećanja na spomen genocida, što je dugogodišnji zahtjev udruženja “Majki Srebrenice”.

Potpredsjednica Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope i zamjenica predsjedavajuće delegacije Parlamenta BiH Snježana Novaković Bursać istakla je za “Glas Srpske” da je poznata činjenica da o dešavanjima u i oko Srebrenice od 1992. do 1995. godine u BiH ne postoji jedinstven stav te da ovakve priče podržavaju oni koji su okupljeni oko bošnjačke politike koju trenutno predvodi SDA.

- U tom smislu se ne može govoriti o službenom i zvaničnom stavu BiH kao članice Savjeta Evrope. To je jedan aspekt s kojeg se mora posmatrati ova i slične inicijative, a drugi je da mi iz Republike Srpske smatramo da nije do kraja završeno utvrđivanje istine o dešavanjima u i oko Srebrenice tokom cijelog rata. Naš ključni stav za koji se zalažemo je da se prestane negirati istina o svemu što se tamo dešavalo i u tom nastojanju očekujemo podršku svih ljudi, posebno onih koji su na visokom pozicijama u međunarodnim organizacijama, a potiču iz BiH. Moramo učiniti sve da bude utvrđena, naučno i stručno obrađena sva istina o dešavanjima u Srebrenici, u okolini Srebrenice, u Sarajevu i oko Sarajeva, posebno sa aspekta nestalih osoba kojih je na hiljade, a o kojima niko ne priča - istakla je Novaković Bursać.

Ovo je, dodala je, velika i za sve nas koji ovdje živimo još teška priča, ali nas samo utvrđivanje istine i prihvatanje činjenica može dovesti do boljih pozicija za budućnost.

- Srpska traži da bude utvrđena istina, a ovakvim zakonskim normiranjem bi se moglo doći upravo do ograničenja naučnog utvrđivanja istine o dešavanjima tokom cijelog rata, a posebno u vezi sa dešavanjima u Srebrenici. Moguće je da neko baš želi zakonima “zacementirati” opstanak, na razne načine uspostavljenih kvazi-istina o našoj skorijoj prošlosti, čemu se racionalna politička i naučna javnost mora suprotstaviti. Insistiranjem na priznanju žrtava samo jedne strane se produbljuju antagonizmi među narodima u BiH, na kojima se ne može graditi budućnost BiH - zaključila je ona.

Republika Srpska je u februaru prošle godine imenovala Nezavisnu međunarodnu komisiju, čije je zadatak da utvrdi istinu o stradanju svih naroda u i oko Srebrenice od 1992. do 1995. godine. Ključni cilj je, kako je naglašeno u nekoliko navrata, cjelovito i istinito sagledavanje događaja iz tog perioda u Srebrenici i srebreničkoj regiji, a zbog jačanja povjerenja i tolerancije među narodima u BiH. Komisija je nedavno, kako je potvrđeno, završila svoj rad, a najavljeno je i da će izvještaj uskoro biti predstavljen javnosti.

Sarajevo

Vlada Republike Srpske je krajem oktobra primila na znanje Izvještaj o radu Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja Srba u Sarajevu od 1991. do 1995. godine. Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić je tada istakao, između ostalog, da izvještaj najviše odslikava karakter onoga što se Srbima dešavalo u Sarajevu.

- U izvještaju postoje i podaci o logorima u Sarajevu, silovanjima, ubijanjima te je definisano i da je srpska zajednica uništena u totalitetu - rekao je Kojić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana