“Trojka” podlegla pritisku Amerikanaca
SARAJEVO - Najavljene izmjene Izbornog zakona BiH na dugom su štapu, jer pojedini akteri “trojke” najavljuju da neće podržati ono što je završilo na dogovorenom dokumentu i time se otvoreno svrstavaju na stranu međunarodne zajednice, odnosno američke ambasade, koja je u startu kritikovala predložena rješenja.
Lider HDZ-a Dragan Čović je još 22. januara naveo da je poslao dokument sa prijedlogom izmjena Izbornog zakona koji je napravljen u skladu sa rezultatima dogovora predstavnika vladajućih stranaka na sastanku održanom u Laktašima. Tada je izrazio nadu da će do kraja februara izmjene tog zakona biti usvojene u Parlamentu BiH, kao i set evropskih zakona kako bi BiH u martu dobila zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s Evropskom unijom.
Međutim, njegov optimizam od prije petnaestak dana je, po svemu sudeći, splasnuo jer je u jučerašnjem obraćanju medijima naveo da je politička nadmudrivanja potrebno ostaviti sa strane.
- U naredne tri sedmice moraju prestati igre političkog marketinga u vlasti, ali i kod opozicije. Ovo je vrijeme koje se neće dugo ponoviti. Zajednički sastanak svih partnera u Sarajevu trebalo bi da bude održan sutra, a pred nama su najteža pitanja koja se odnose na Zakon o sukobu interesa, status sudija stranaca u Ustavnom sudu BiH i, naravno, Izborni zakon - poručio je juče Čović.
Naveo je i da se u BiH dešava da se partneri u vlasti usaglase, a onda pojedini pregovaraju sa nekim drugima, te dodao da ima i dokaze koji to potkrepljuju.
- Jedan dio naših partnera malo pregovara sa nama, pa ima druge pregovarače i dođe sa izmijenjenim stavovima. To se desilo zadnji put, kada smo imali usaglašen stav, pa se onda drugačije govorilo. Ja sam tada rekao da imamo sve snimljeno - rekao je Čović.
Naglasio je da uslove koji su pred BiH postavljeni na evropskom putu moraju ispuniti partneri u vlasti, a ne neko drugi, ali se i osvrnuo na odnos ka međunarodnoj zajednici.
- Oni su partneri i pozivamo ih da nas prate i pomognu da dođemo do najboljih rješenja kada je riječ o zakonodavstvu koje moramo promijeniti da bismo otvorili svoju evropsku perspektivu. Od OHR-a očekujem da se uzdrži od bilo kakvih nametanja i odluka, jer one će derogirati naš pokušaj da dobijemo pregovarački proces - rekao je Čović.
Sličnog stava je i delegat Kluba Srba u Domu naroda Parlamenta BiH Snježana Novaković Bursać (SNSD) koja je navela da nema konkretnih aktivnosti na pronalasku konkretnih rješenja o pitanju izmjena Izbornog zakona BiH nakon što je on poslat sa adrese HDZ-a.
- Pojavile se su naznake da su partneri iz FBiH skloni nekakvim rješenjima mimo dogovora. Ništa nam ne preostaje, nego da u narednim danima pratimo razvoj događaja - kazala je “Glasu Srpske” Novaković Bursać.
Njihove prognoze o pitanju sudbine najavljenih izmjena Izbornog zakona potvrdio je juče i Nerin Dizdar, kadar SDP-a, koji je rekao da je prijedlog SNSD-a plasiran u javnost i prikazan kao dogovor s “trojkom” i HDZ-om.
- Stranke “trojke” su bile jasne da je prvenstveni cilj razgovora o izmjeni Izbornog zakona sprovođenje presude “Sejdić i Finci” i otklanjanje diskriminacije. Nećemo pristati na rješenje po kojem bi se u FBiH formiralo više izbornih jedinica za izbor članova Predsjedništva - kazao je Dizdar koji je polovinom prošle godine imenovan i u radnu grupu za izmjene Izbornog zakona ispred SDP-a.
I politički analitičari navode da, sudeći prema izjavama bošnjačkih političara, od usvajanja najavljenih izmjena Izbornog zakona nema ništa.
- I sam lider Naše stranke Edin Forto je prethodnih dana izjavio da u ovom trenutku nisu prioritet izmjene Izbornog zakona, nego samo usvajanje zakona koji su u evropskoj agendi. To znači da su stranke “trojke” podlegle pritisku američke ambasade, ali mislim da bi to bilo naivno shvatanje - kazao je “Glasu Srpske” član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski.
Smatra da postoji i druga opcija zašto “trojka” sabotira izmjene Izbornog zakona.
- Američka ambasada radi za neke krugove unutar bošnjačkog naroda, odnosno američki ambasador Majkl Marfi je u svemu tome njihova poluga, a ne obrnuto. U tom slučaju iza svega stoji SDA zajedno sa DF-om i pričom da prijete strankama “trojke” da će ih oduvati sa vlasti u opštinama i gradovima u kojima su na vlasti na predstojećim lokalnim izborima ako pristanu na izmjene Izbornog zakona. Američka ambasada u sve to je uključena iz njima poznatih razloga - kazao je Sitarski.
Po svemu sudeći, navodi Sitarski, od dogovora iz Laktaša neće biti ništa.
- Ne znam da li će stranke “trojke” uspjeti da sabotiranjem izmjena Izbornog zakona spriječe katastrofu na predstojećim lokalnim izborima - zaključio je Sitarski.
Lideri stranaka na nivou BiH su na posljednjem sastanku, koji je održan polovinom januara, na jedan dokument stavili prijedloge o pitanju izmjena Izbornog zakona. U tom dokumentu, koji je objavljen u medijima, navedeno je da, između ostalog, cenzus treba da bude povećan na četiri odsto za lokalne, a za opšte na pet odsto, te da mandat pripada stranci, ali i da izborne liste budu zatvorene i da budu ukinute takozvane preferencije. Predloženo je i obavezno glasanje svih državljana BiH, inače slijedi prekršajni nalog i novčana kazna, a zamisao je da od uplata na nivou entiteta bude formiran fond s isključivom namjenom da se podrži obrazovanje. Takođe, kada je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH, prijedlog je bio da kandidata iz reda bošnjačkog naroda bira čitava FBiH, a za hrvatskog člana se mijenja na ranije predloženi način HDZ-a BiH.
Odbijen prijedlog SDA
U Laktašima je postignut i dogovor da u Domu naroda Parlamenta BiH bude glasano protiv predloženih izmjena Izbornog zakona od strane SDA, te da on bude vraćen u redovnu proceduru. Ta stavka dogovora je ispoštovana jer su protiv hitne, ali i skraćene procedure na prethodnoj sjednici Doma naroda bili delegati SNSD-a i HDZ-a, HDZ-a 1990. Delegat NiP-a Kemal Ademović iz Kluba bošnjačkog naroda je prilikom glasanja bio suzdržan.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
