Tegeltija: Ustavni sud BiH nema legitimitet, toga svjesne i sudije
SARAJEVO - Poziv krnjeg Ustavnog suda BiH parlamentima Republike Srpske i Federacije BiH /FBiH/ da izaberu sudije u taj sud pokazatelj je da su i sadašnje sudije svjesne da sud nema legitimitet i uslove za rad u skladu sa Ustavom BiH kao Aneksom četiri Dejtonskog mirovnog sporazuma, izjavio je savjetnik predsjednika Srpske Milan Tegeltija.
"Ukoliko u Ustavnom sudu BiH nema sudija iz Republike Srpske, onda su svjesni da je on u ovom trenutku dekonstituisan do izbora tih sudija i kao takav ne može donositi odluke koje svoje izvorište imaju u ustavnom i dejtonskom legitimitetu tog suda, koji se upravo izražava kroz njegov sastav", pojasnio je Tegeltija za Srnu.
Tegeltija je naveo da parlamenti oba entiteta konstituišu Ustavni sud izborom sudija, a da isto tako, ukoliko ne vrše imenovanje sudija, oni ga dekonstituišu i oduzimaju mu legitimitet.
"U ovom trenutku Ustavni sud BiH u svojoj konstrukciji nema poveznicu sa Republikom Srpskom, koju bi morao da ima ukoliko želi da se poštuju odluke koje se na nju odnose", rekao je Tegeltija.
On ističe da je taj konstrukcijski nedostatak legitimiteta nemoguće nadomjestiti drugačije, osim izborom sudija od Narodne Skupštine Republike Srpske.
"Toga su duboko svjesne i sadašnje sudije tog suda, pa premda to ne izriču ovim pozivom za imenovanje sudija parlamentima, to jasno govore", istakao je Tegeltija.
Ustavni sud BiH pozvao je juče Narodnu skupštinu Republike Srpske i Predstavnički dom Federacije BiH da bez odgađanja izaberu sudije koje nedostaju u Ustavni sud BiH s ciljem da se, kako navode, omogući nesmetano funkcionisanje ove institucije.
Sjedinca Ustavnog suda BiH održana je bez ijednog sudije iz reda srpskog naroda i onlajn jer sudije stranci nisu mogli doći zbog otkazanih letova.
Još 2022. godine mandat je istekao Miodragu Simoviću, a jedini preostali sudija Srbin Zlatko Knežević i zvanično je, na sopstveni zahtjev, početkom ove godine otišao u prijevremenu penziju.
Od 3. januara u Ustavnom sudu BiH ostalo je dvoje bošnjačkih i jedan hrvatskih sudija, kao i Albanac, Švajcarkinja i Nijemica, koje je izabrao Evropski sud za ljudska prava.
Najmanje šest puta u postdejtonskoj BiH, Republika Srpska je predlagala zakon o Ustavnom sudu i insistirala da se stranci vrate u svoju zemlju.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
