Sudije ne smiju kontra Šmita
SARAJEVO - Stav Ustavnog suda BiH da, za sada, ne donosi konačnu odluku o apelacijama Željka Komšića (DF) i Šefika Džaferovića (SDA) koji su zatražili ocjenu ustavnosti nametnutih izbornih pravila za FBiH od strane Kristijana Šmita, iz fotelje visokog predstavnika, ostavio je prostor za brojna tumačenja o onome šta se krije iza svega.
Taj sud je juče i danas zasjedao u krnjem sastavu, jer su krajem prošle godine penzionisani Miodrag Simović i Mato Tadić, a proces imenovanja njihovih nasljednika nije završen u Narodnoj skupštini Srpske, odnosno u federalnom Parlamentu.
Prema ranijim tumačenjima, za rad i odlučivanje dovoljna je prosta većina od ukupno devet sudija, koliko ih ima u Ustavnom sudu, uključujući i trojicu stranaca. Ipak, sa te adrese je, po okončanju dvodnevne sjednice, saopšteno da su razmatrali zahtjeve Komšića, koji je i u ovom mandatu hrvatski član Predsjedništva BiH, i Džaferovića, koji je u vrijeme podnošenja zahtjeva bio bošnjački član i predsjedavajući Predsjedništva.
- Odluka u ovom predmetu nije donesena i o njemu će se odlučivati na nekoj od narednih plenarnih sjednica - saopšteno je iz Ustavnog suda BiH, dok su pojedinci prenijeli da je iduće zasjedanje planirano za mart.
Komšić i Džaferović su, naime, osporili odluke koje je u izbornoj noći 2. oktobra prošle godine nametnuo Šmit, a tiču se, ukratko, načina izbora rukovodstva FBiH i delegata u federalnom Domu naroda za koje smatraju da nisu demokratske ni u skladu sa Ustavom, već da svjesno idu naruku HDZ-u.
Sud je još početkom decembra odbio zahtjev Komšića i Džaferovića da budu izrečene privremene mjere zabrane do konačne odluke, navodeći da su svjesni mogućih posljedica da implementacija izbornih rezultata na osnovu osporene odluke visokog predstavnika može dovesti do situacije gdje bi se izbori ili imenovanja morali ponovo razmotriti ako sud dođe do konačnog zaključka da odluka visokog predstavnika nije u skladu sa Ustavom. Prema mišljenju Ustavnog suda, to ne stvara nenadoknadivu štetu, kako su ocijenili apelanti, jer se, ipak, može, kako su naveli, ispraviti.
Danas nisu stigli odgovori iz Ustavnog suda BiH na pitanja zbog čega nisu donijeli konačnu odluku po apelacijama, a u međuvremenu su pojedini federalni mediji objavili da je za odluku potrebno da pet sudija glasa za ili protiv, ali i da je na posljednjoj sjednici situacija bila četiri naprema tri. Četvoro sudija je, prema navodima, bilo za prihvatanje nacrta odluke i odbacivanje zahtjeva, a ostali protiv toga.
Sagovornici “Glasa” upućeni u problematiku i pravila ističu da je sud na testu jer su većinom stajali iza odluka stranih predstavnika u BiH koje su se odnosile na Srpsku. Ipak, ne treba, podvlače, zaboraviti i ranije zauzet stav sudija o procesu izbora visokih predstavnika gdje je navedeno da mora proći procedure u Savjetu bezbjednosti UN i biti i tamo potvrđeni, što se nije desilo kada je u pitanju Kristijan Šmit zbog čega ga i ne priznaju u Republici Srpskoj.
- Prva stvar je šta se želi postići, a druga elementarno glasanje. Ne zna se kako je koji sudija glasao. Nije bilo većine, kako se čulo. Ne znamo ko je među onih četiri i tri. Možemo samo nagađati. Moguće je nekoliko kombinacija glasanja, a u kontekstu volje sudija, odnosno nacionalnih šavova - smatra sagovornik “Glasa”.
Nije bilo reakcija Komšića i Džaferovića.
Otvoreno pitanje
Jedno od otvorenih pitanja, na koje ukazuje struka, je da li je Sud propitivao da li se nametnuti propisi mogu uopšte tretirati kao izmjene Izbornog zakona, imajući u vidu da nisu do kraja ispoštovane procedure kada je Šmit biran za visokog predstavnika.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
