Šta za BiH znači produženje životnog vijeka NE “Krško”: Više otpada, veća glavobolja
BANjALUKA - Nuklearna elektrana (NE) “Krško” u Sloveniji dobila je ekološku saglasnost za produženje pogonskog vijeka do 2043. godine, a to prema mišljenjima upućenih u ovu problematiku i namjere susjedne Hrvatske stvara osnovanu sumnju da bi na Trgovsku goru, odnosno uz samu granicu s BiH, mogle stići još veće količine otpada, za koji tvrde da može biti opasan po zdravlje i okolinu.
Hrvatska je, naime, vlasnik polovine elektrane “Krško” i mora u dogledno vrijeme preuzeti polovinu otpada, a pominje se da bi prve količine mogle biti tamo već 2025. ili 2026, zbog čega ozbiljno pripremaju teren za skladištenje i odlaganje radioaktivnog otpada određenog intenziteta na mjestu nekadašnje kasarne “Čerkezovac” na Trgovskoj gori, odnosno s druge strane rijeke Une.
Stav svih strana u BiH jeste to da je ta lokacija nedopustiva jer je u slivu Une, koja je zaštićeno područje, a posebno se upozorava da bi BiH odlaganjem otpada osjetila oko 70 odsto potencijalnog negativnog oticaja. Uz sve to je upozoravano da je taj dio veoma trusno područje, a zbog svega toga formirana su dva stručna tijela - Ekspertski i Pravni tim koji imaju svoje zadatke.
Vijest koju je objavio hrvatski Fond za zbrinjavanje radioaktivnog otpada sa sjedištem u Zagrebu da je NE dobila ekološku saglasnost za produženje pogonskog vijeka sa 40 na 60 godina, odnosno do 2043. godine, nije dobra za BiH.
S predsjedavajućim Ekspertskog tima za praćenje stanja i aktivnosti u vezi s problematikom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na Trgovskoj gori Emirom Dizdarevićem u petak nismo uspjeli da stupimo u kontakt. Predsjednik Udruženja “Grin tim” Novi Grad Mario Crnković, koji je član Ekspertskog tima za “Glas Srpske” kaže da je produžetak rada bio neizvjestan, ali da je početkom energetske krize bilo očigledno da će rad NE biti produžen, bez obzira na zabrinutost kada je riječ o bezbjednosti ovog postrojenja, koja se primarno čula iz Austrije.
- Ovo znači samo jedno - briga više za BiH. Što više radi elektrana nastaje više radioaktivnog otpada, čiju polovinu Hrvatska namjerava preuzeti iz Slovenije i dovesti neposredno uz granicu s BiH - rekao je Crnković.
Hrvatska će, dodaje, od toga imati ekonomsku i energetsku dobit, a dodatno zabrinjava i to što, osim radioaktivnog otpada, na isti lokalitet planira dopremiti i druge opasne otpade, od medicinskih pa nadalje.
Iz Fonda za zbrinjavanje radioaktivnog otpada je saopšteno da je dobijanje saglasnosti trajalo duže od dvije godine te da je slovenačko Ministarstvo za okolinu i prostor na kraju dalo zelenog svjetlo.
- Prilikom izdavanja ekološke saglasnosti ministarstvo se pridržavalo slovenačkog Zakona o zaštiti okoline, te Espo i Arhuške konvencije. Za produženje vijeka elektrane sprovedena je prekogranična procjena uticaja na okolinu u kojoj su učestvovale Hrvatska, Mađarska, Italija, Austrija i Njemačka - navedeno je u Fondu, a prenijele agencije.
U postupku dobijanja saglasnosti učestvovalo je više od 50 stručnjaka iz Nuklearne elektrane “Krško” i institucija iz Slovenije i Hrvatske.
Domaći stručnjaci su završili prvu strategiju za pravnu zaštitu interesa BiH, a ona bi mogla da bude i nadograđivana. U dokumentu je istaknuto da su, između ostalog, sve opcije na stolu pa i tužba ka međunarodnim sudovima sa ciljem zaštite zdravlja građana i prirodnih resursa.
Istraživanja
Republičke i federalne institucije započele su pripreme za istraživanje tla s ove strane Une, sa ciljem traženja što više odgovora na brojna otvorena pitanja i potencijalne posljedice usljed namjera Hrvatske da na Trgovskoj gori odlaže otpad. Prvi uzorci zemljišta mogli bi biti uzeti s proljeća na teritoriji oko Novog Grada, koji je najbliži “Čerkezovcu”, jer je u pitanju isti sastav tla kao i u susjednoj Hrvatskoj.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
