Šta pokazuju tragovi novca i ko najviše profitira od sankcija Rusiji: Evropa zavisna od američkog gasa

Veljko Zeljković
Šta pokazuju tragovi novca i ko najviše profitira od sankcija Rusiji: Evropa zavisna od američkog gasa

BRISEL - Postaje sve očiglednije da se iza priča kako Evropa treba da se riješi i oslobodi zavisnosti od ruskih energenata krije plan Amerike da baci na koljena njemačku privredu, ali i uspostavi kontrolu nad ovim tržištem te da njene kompanije, prije svega one koje se bave proizvodnjom tečnog gasa, što više profitiraju.

Ukazuje na ovo ekspert za gasno tržište Vojislav Vuletić, analizirajući posljednje strateške poteze i planove Amerike da postane najveći globalni proizvođač LNG gasa, ali i snabdjevač evropskih zemalja ovim energentom, koji je daleko skuplji od prirodnog gasa koji je nekada kupovan od Rusije.    

Izvoz ruskog gasa u Evropu opao je za oko 65 odsto na godišnjem nivou, a kako bi se nadomjestio ovaj manjak zbog uvedenih sankcija i pokušaja da se zemlje Evropske unije oslobode energetske zavisnosti od ruskih energenata, to je dovelo do značajnog rasta isporuka tečnog LNG gasa iz SAD. Kao rezultat toga, posljednjih nekoliko nedjelja američki izvoznici LNG-a potpisali su nove dugoročne ugovore sa brojnim evropskim kompanijama.

Planovi

Amerika je trenutno na dobrom putu da postane najveći izvoznik LNG gasa u svijetu. Ovaj trend će se samo ubrzati u naredne četiri godine jer ova zemlja ubrzano radi na izgradnji novih LNG kapaciteta. Pojedine evropske zemlje su već postale najveći klijenti američkih trgovaca LNG-om u posljednjih 18 mjeseci i gotovo je izvjesno da će ovako ostati i u narednom periodu, jer malo je vjerovatno, kako ukazuju pojedini analitičari, da će se snabdijevanje gasom iz ruskih gasovoda vratiti u skorije vrijeme.

Uvoz američkog tečnog gasa u Evropu povećan je za čak 140 odsto. Da Evropa postaje sve više zavisna od američkih energenata pokazuje i plan “REPoverEU”, kao odgovor EU na gasnu krizu koji podrazumijeva potrošnju oko 10 milijardi evra za finansiranje gasne infrastrukture. U izgradnji je osam terminala za tečni gas, a predložena je gradnja još 38 LNG terminala.

Da američkim naftnim i gasnim kompanijama nimalo loše ne ide posao, naprotiv, može se vidjeti iz podataka da su one po prvi put u istoriji vratile više novca investitorima, nego što su potrošile na istraživanje i proizvodnju. Nova studija pokazala je da je potrošnja naftnih i gasnih kompanija na dividende i otkup akcija prošle godine skočila za nevjerovatnih 210 odsto, sa 19 na čak 58 milijardi dolara.

Problemi

Prema riječima Vuletića, najveći problem u ovoj priči jeste to što je cijena američkog LNG gasa, zbog načina eksploatacije i transporta, daleko veća, tri do četiri puta od prirodnog koji prodaje Rusija.

- Kao prvo, treba znati da učešće LNG gasa u konačnoj potrošnji unutar Evropske unije nije veliko. Recimo, godišnje potrebe zemalja Evropske unije za ovim energentom kreću se oko 500 milijardi kubnih metara. SAD trenutno isporučujući svoj tečni gas obezbeđuje oko četiri do pet odsto tih evropskih potreba. To će se u narednom periodu verovatno udvostručiti ili čak utrostručiti. Ali nije u tome poenta - kaže Vuletić.

Pojašnjava da je tečni gas daleko skuplji od onog prirodnog i da se na njemu zarađuje daleko više, što američke kompanije u posljednje vrijeme sve više koriste. Kaže kako to na svojoj koži počinju sve više osjećati obični ljudi i vlasnici kompanija.

- Evropljani su napravili veliku glupost kada su se olako rešili jeftinih ruskih energenata na kojima je, primera radi, Nemačka izgradila svoju ekonomsku i industrijsku moć. O tome je nedavno govorio i nemački poslanik i lider desničarske stranke AfD Anton Baron koji je rekao da je ruski gas bio blagoslov za nemačku ekonomiju. Sada ga plaćaju kao da je suvo zlato. Zbog jedne takve politike, koja joj je nametnuta iz Vašingtona, a prihvaćena od briselskih birokrata, Evropa će i u narednih nekoliko godina imati velikih problema. Očekuje se da će povratak na nivo pre krize biti najranije 2027. godine - istakao je za “Glas Srpske” Vuletić. 

Bankroti

Pojašnjava i da je glavni strateški cilj Amerike, bar kada je u pitanju Evropa, bio i ostao slabljenje Njemačke, a način na koji se to najuspješnije moglo izvesti jeste - presijecanje svih ekonomskih veza između Berlina i Moskve. Zbog toga ga, kako navodi, i ne čudi podatak da je broj proglašenih bankrota u Evropskoj uniji, pa i samoj Njemačkoj, dostigao najviši nivo u posljednjih osam godina.

- Kompanija BASF, nekada jedna od vodećih u Nemačkoj čija je proizvodnja bila bazirana na gasu, nedavno je bankrotirala. Bez posla je ostalo nekoliko hiljada radnika. U teškoj situaciji su i kompanije koje se bave proizvodnjom veštačkih đubriva. Sva preduzeća koja su svoju proizvodnju bazirala na nekada jeftinom ruskom gasu danas imaju veliki problem - kaže Vuletić. 

A koliko je ovo gasno tržište postalo nepredvidljivo, kako navodi ovaj ekspert, može se vidjeti iz posljednjeg rasta cijene prirodnog gasa u Evropi, do kojeg je došlo zbog najavljenog štrajka u Australiji, koji bi mogao da osakati 10 odsto globalne ponude LNG-a.

Kada su u pitanju prognoze kako bi se cijena gasa mogla kretati u narednom periodu, pogotovo zbog predstojeće zime, Vuletić kaže kako je bilo kakve procjene nezahvalno davati, da se to ne može vidjeti ni u čarobnoj kugli.

- Jedno je samo sigurno, cena gasa u narednim mesecima sigurno će biti viša - poručio je Vuletić.

Nametanje pravila

Da američke kompanije pokušavaju sve više iskoristiti ovo protjerivanje ruskog gasa i nafte sa evropskog tržišta može se vidjeti i na primjeru BiH. Američki ambasador u BiH Majkl Marfi nedavno je žestoko upozorio ovdašnje vlasti da bi se trebale riješiti zavisnosti od ruskog gasa, priključujući se na gasovod južna interkonekcija, koji bi se spajao sa terminalom “Omišalj” na Krku. Ono što je ambasador Marfi zaboravio je da pomene, a o čemu je “Glas Srpske”već pisao, da su glavni snabdjevači ovog terminala tečnim ukapljenim gasom američke kompanije. Tek jedan mali dio pošiljki dolazi iz Egipta, Nigerije, Trinidada i Tobaga i Mozambika.

Hladna zima

Njemačka podzemna skladišta trenutno su popunjena skoro 90 odsto, saopštilo je Ministarstvo privrede. Ali vlasti u najvećoj evropskoj ekonomiji, nekadašnjoj lokomotivi, upozorile su da bi hladna zima i dalje mogla da predstavlja prijetnju njemačkoj energetskoj bezbjednosti. Oni su pozvali na, kako su ih nazvali, mjere predostrožnosti, kao što su pumpanje više gasa u zalihe i izgradnja dodatnih LNG terminala kako bi se spriječila kriza tokom predstojeće grijne sezone.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana