Šta pobjeda FPO-a znači za naš region i cijelu Evropu

Veljko Zeljković
Šta pobjeda FPO-a znači za naš region i cijelu Evropu

BEČ - Virus suverenista, evroskeptika, protivnika rata u Ukrajini te zagovornika čvršće antimigracione politike proširio se na još jednu evropsku zemlju. Nakon Italije i Holandije, Slovačke i Francuske, stigao je i do Austrije, a kako stvari stoje, mogao bi zahvatiti i Njemačku u septembru naredne godine.

Opšti je ovo zaključak političkih analitičara, nakon što je najviše glasova na nedjeljnim parlamentarnim izborima u Austriji osvojila desničarska Slobodarska partija (FPO), na čijem čelu se nalazi kontroverzni Herbert Kikl.

Doktor političkih nauka i naučni saradnik na Institutu za evropske studije iz Beograda Stevan Gajić kaže da ga nisu nimalo iznenadili rezultati, dodajući da će nakon njih pitanje svih pitanja biti austrijska neutralnost.

- Videćemo da li će ovi rezultati možda osvestiti pojedine političare ili će i dalje nastaviti sa dosadašnjom politikom koja je bila sve samo ne neutralna - istakao je za “Glas Srpske” Gajić.

Prema njegovom mišljenju i u Austriji je došlo do naplate jedne nakaradne decenijske politike, koja je ugrozila ne samo ekonomski položaj običnih ljudi, već je dovela i do svojevrsne identitetske krize.

KO JE KIKL

Lider FPO-a vrlo je često isticao da će ukoliko mu se ukaže prilika da upravlja Austrijom voditi politiku sličnu onoj koju u svojoj zemlji sprovodi mađarski premijer Viktor Orban, što, između ostalog, podrazumijeva i stroga imigraciona ograničenja. Slične izjave imala je i italijanska premijerka Đorđa Meloni. Stoga neki smatraju da bi ovi izbori mogli predstavljati početak “orbanizacije” i Austrije. Kikl je inače veliki protivnik evropskih sankcija Rusiji, predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen nazivao je huškačem rata, a u svom predizbornom manifestu obećao je i da ukoliko dođe na vlast, Austrija će prestati sa uplatama novca za kupovinu oružja koje ide u Ukrajinu. Zastupa stav i da bi Austrija trebalo da nastavi sa kupovinu ruskog gasa, ali i da ograniči miješanje Brisela u nacionalna pitanja.

Iako je Austrija priznala tzv. Kosovo kao državu, ova partija ne podržava nezavisnost južne srpske pokrajine, a treba pomenuti i da je FPO u nekom prethodnom periodu davao otvorenu podršku vlastima u Republici Srpskoj. Tokom pandemije bili su i veliki protivnici lokdauna i obavezne vakcinacije, pri tome ne štedeći ni Svjetsku zdravstvenu organizaciju, optužujući je za zdravstvenu diktaturu.

Mnogi smatraju da su ovi izbori po mnogo čemu specifični, ali i istorijski, kako globalno gledajući, tako i uslovno rečeno lokalno. U posljednjih godinu dana sve više je evropskih država u kojima su glasači kaznili vladajuće, okrećući se i dajući podršku takozvanim suverenistima, koji se protive politici koju vodi Brisel. Pobjeda FPO je značajna, jer je ostvarena i pri velikoj izlaznosti od čak 75 odsto.

U takvim okolnostima ova partija zabilježila je najbolji rezultat od kada postoji, osvojivši 29,2 odsto glasova, 13 odsto više nego prije četiri godine. Ovo je inače prva pobjeda krajnje desnice na izborima za austrijski parlament poslije Drugog svjetskog rata. Na drugo mjesto potisnuli su vladajuću Narodnu stranku (OVP), sadašnjeg kancelara Karla Nehamera, koja je osvojila tri odsto manje glasova od FPO-a. Da su Austrijanci kaznili dosadašnju politiku vladajućih govori i podatak da je OVP doživio pad od čak 11,2 odsto. Kada se podvuče crta, FPO je osvojio 58 od ukupno 183 mjesta u parlamentu, Narodna stranka 52, a socijaldemokrate 41 mandat. Slijede Liberalna stranka Neos i Zeleni. Na ovaj način aktuelna vlada - koalicija Nehamerove stranke i Zelenih - izgubila je većinu, a FPO se vratio na velika vrata nakon afere “Ibica”. 

Interesantan detalj - FPO je ostvario bolji rezultat za četiri odsto od onog koji su imali samo prije par mjeseci, kada se biralo ko će u naredne četiri godine sjediti u Evropskom parlamentu. Prema mišljenju analitičara, Kikl je do značajnog broja glasova uspio doći jer potiče i iz radničke porodice. Vrlo često je to stavljao u prvi plan poručujući da “ima veliki respekt prema radnicima”, koji teško fizički rade zarađujući za život. Kako navode, Kiklove poruke očigledno su dale rezultat poput onih “Austrija - Austrijancima”. Ono što mu je očigledno išlo na ruku jesu i strahovi od islamističkih napada, koje je Beč, nažalost već uživo iskusio. I sve to je očigledno dozlogrdilo dobrom dijelu Austrijanaca, koji muku muče i sa inflacijom.

PIROVA POBJEDA ILI...

Međutim ova pobjeda FPO-a mogla bi biti Pirova, jer je iz većine stranaka saopšteno da ne žele s njima sarađivati. Jedina koja je koliko-toliko ostavila otvorena vrata je vladajuća konzervativna Narodna partija, ali pod uslovom da Kikl ne bude dio nove vlade. Iako je lider FPO-a isticao da mu je želja da bude novi kancelar Nehamer je to odbacio kao mogućnost. Dvije strane se inače preklapaju u mnogim ključnim oblastima, posebno u zalaganju za stroža pravila o imigraciji. Obojica su takođe podržala smanjenje poreza da bi bila podignuta sumorna ekonomija. Pregovori bi, međutim, mogli biti komplikovani teškim političkim odnosima između Kikla i Nehamera, pogotovo jer prvi puca na mjesto drugog. Obraćajući se svojim pristalicama Nehamer je izjavio da OVP treba da ostane pri svojim obećanjima koje je dao prije izbora, ne elaborirajući da li to znači da će se držati svoje često ponavljane tvrdnje da neće ući u vladu u kojoj je lider FPO-a Herbert Kikl. S druge strane Kikl je ponovio da je njegova stranka spremna na razgovore sa svim partijama o formiranju nove vlade, poručujući da sve partije treba da preispitaju svoje odbijanje da formiraju koaliciju sa FPO-om.

Na ovu postizbornu matematiku ukazuje i politički ekonomista iz Beča Nemanja Plotan. OVP je, kako kaže, do sada bio jedina partija koja je u prošlosti bila otvorena za savezništvo sa FPO-om. Ukoliko do toga ovog puta ne dođe, druga opcija je koalicija između Narodne stranke i Socijaldemokrata, koji zajedno imaju 93 mandata, što je za jedan mandat više od neophodne većine. U ovom slučaju, navodi on, ove dvije stranke jedva bi obezbijedile parlamentarnu većinu, što bi u slučaju odsustva ili bolesti nekog poslanika moglo dovesti do ozbiljnih problema u funkcionisanju vladajuće koalicije. Zbog toga bi, smatra Plotan, bilo ključno uključiti i treću stranku da bi bila obezbijeđena stabilna apsolutna većina.

- U tom slučaju bi vjerovatno bili vođeni razgovori i sa partijom NEOS. Ona bi mogla igrati ključnu ulogu kao most između dvije ideološki različite stranke, kao što su OVP i Socijaldemokrate - kaže Plotan, dodajući da su nakon parlamentarnih izbora 2019. pregovori trajali čak četiri mjeseca prije nego što je došlo do formiranja nove vlade.

Kako god da završi ova postizborna kombinatorika, pobjeda FPO-a došla je u vrijeme velikog pomjeranja udesno u evropskoj politici, od Češke do Francuske. U međuvremenu i njemački desničarski AFD osvaja pobjedu za pobjedom na regionalnom nivou, što je već upalilo crvenu lampicu kod vladajućih u Berlinu pred parlamentarne izbore koji će biti održani u septembru naredne godine.

Sijarto

Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto čestitao je Slobodarskoj partiji Austrije izbornu pobjedu. Kako je istakao, poslije Češke, desila se i pobjeda patriota i u komšiluku.

- FPO nikada nije pobijedio na parlamentarnim izborima u Austriji. Ovoga puta, međutim, naši saveznici su završili na prvom mjestu. Ne ratu, ne migraciji i ne rodnoj propagandi - poručio je Sijarto.

FPO je, zajedno sa vladajućom mađarskom strankom Fides i češkom strankom ANO, krajem jula osnovao poslaničku grupu “Patriote za Evropu”, koja je sada treća po veličini frakcija u Evropskom parlamentu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana