Šta je pozadina pokušaja da u UN bude usvojena rezolucija o Srebrenici

Veljko Zeljković
Šta je pozadina pokušaja da u UN bude usvojena rezolucija o Srebrenici

BANjALUKA - Rezolucijom o Srebrenici, čije usvajanje u Ujedinjenim nacijama pokušavaju izlobirati bošnjački političari uz pomoć prije svega SAD i Njemačke, pokušava se napraviti politički alibi za osporavanje identiteta Republike Srpske, a što bi tim združenim snagama onda trebalo da posluži kao argument da zatraže njeno ukidanje.

Kaže ovo nekadašnji šef jugoslovenske diplomatije Vladislav Jovanović, ističući kako se na ovaj način relativizacijom pojma genocida ove snage žele konačno obračunati sa ne samo sa Republikom Srpskom, već i samom Srbijom. Navodi, kako su ti lobisti i inicijatori donošenja ove rezolucije svjesni da im je za taj posao ostalo malo vremena, zbog promjene odnosa snaga u svijetu.

Kada je u pitanju tajming, smatra da on nije nimalo slučajan te da se pokušava iskoristiti, odnosno zloupotrijebiti saosjećanje svjetske javnosti zbog stradanja i ubijanja palestinskih civila u pojasu Gaze, ako bi ovaj dokument podržala neophodna većina u Ujedinjenim nacijama.

- Oni znaju da ista neće proći u Savetu bezbednosti, ali to im nije ni bitno. Iako ovakve i slične rezolucije nisu pravno i međunarodno obavezujeće, one ipak imaju svoju političku težinu. U ovom slučaju trebalo bi da im posluži kao alibi za neke naredne korake i poteze. Mislim da je svima jasno u kom pravcu sve ovo ide - poručio je Jovanović.

Dva cilja

Slično mišljenje dijeli i naučni saradnik Instituta za evropske studije Rajko Petrović, dodajući da iako ovakve i slične rezolucije nisu pravno obavezujuće, one ipak imaju snažnu političku dimenziju, jer Ujedinjene nacije, bez obzira na globalne probleme, još uvijek predstavljaju kakav-takav okvir za poštovanje međunarodnog prava i ljudskih prava.

Smatra i da je indikativno što u nacrtu ovog dokumenta stoji napisano da su Bošnjaci jedine žrtve dešavanja u i oko Srebrenice, ali i to što se ovom rezolucijom traži da se događaji iz jula 1995. godine u svakoj zemlji svijeta obilježavaju i, kako se u prijedlogu kaže, preispituju.

Na ovaj način, prema riječima Petrovića, želi se stvoriti jedna negativna slika o Republici Srpskoj i Srbiji, a što bi onda gotovo sigurno, u narednim koracima, bilo iskorišćeno za neke nove poteze bošnjačkih i zapadnih političara, a koji bi vjerovatno išli u dva pravca.

Prvi je institucionalno uništavanje Republike Srpske, a drugi - prvo podizanje optužbe protiv Srbije za počinjeni navodni genocid, a onda i traženje ratne odštete.

Etiketiranje

Profesorica na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Dragana Mitrović ukazuje da je vrhunac paradoksa, cinizma i beščašća, to što ovu rezoluciju o Srebrenici predlažu dvije države, Njemačka i Ruanda, koje su počinile najveće genocide u prošlom vijeku.

U Ruandi su, podsjeća, između 7. aprila i 15. juna 1994. paravojne jedinice plemena Huti, pomognuti vojskom, ubile više od milion pripadnika plemena Tutsi. Nacistička Njemačka je ubila na desetine miliona Jevreja i Slovena u pokušaju da stvori - životni prostor.

- Bez obzira na sve ove činjenice, zapadne zemlje uporno insistiraju na Srebrenici kao međunarodnom primeru.

Zaboravljaju i da je izraelski stručnjak Gideon Grajf, radeći zajedno sa nekim od najpriznatijih svetskih eksperata na polju istraživanja ratnih zločina, u svom izveštaju naveo da u Srebrenici nije bilo genocida, već da je počinjen strašni zločin. Umesto toga, odlučni su da srpskom narodu stave etiketu najvećih zločinaca u svetskoj istoriji. I o tome bi, bar kako su naumili, trebalo da uče sva deca sveta. To je stvarno monstruozno, jer je srpski narod jedan od najvećih stradalničkih. Nad nama je izvršen genocid i to u nekoliko navrata. Ovo što se sada radi jeste jedna klasična obmana i prljava podvala. Podsetila bih da je Nemačka tri puta izvršila agresiju na Srbe. Zadnji put su nas počastili i sa uranijom.

Umesto izvinjenja, ponovo nas ubijaju, odnosno pokušavaju dokrajčiti - navodi Mitrovićeva. 

Vuk ne mijenja ćud

Smatra da, bar kada je u pitanju Njemačka i njena uloga u svemu ovome, ona na ovaj način želi oprati tamne mrlje iz svoje istorije, izvršiti reviziju istorije 20. vijeka, odnosno iz umova izbrisati, skrajnuti činjenicu da su oni bar dva puta počinili genocid. 

- Ne znam kako bih nazvala to što sada rade, osim, najblaže rečeno, sramnim. Bestidnim. Zar su zaboravili šta je sve srpski narod preživeo pod nemačkom čizmom. Naravno da nisu, zbog toga i ovo rade. Dovršavaju posao - istakla je ona, dodajući da se Njemačka očigledno ponaša poput vuka, koji možda dlaku mijenja, ali ne i ćud.

To se, kako kaže, može vidjeti i iz njihovog odnosa prema srpskom faktoru na Balkanu, a što je posebno bilo vidljivo devedesetih tokom raspada SFRJ, ali i posljednjih nekoliko godina, tretirajući BiH kao svoju novu koloniju, a Kristijana Šmita kao upravnika zatvora, a što bošnjačka politička elita pokušava iskoristiti za demontažu Srpske.  

Kako je dodala, da je njemačka spoljna politika licemjerna i sramna može se vidjeti i iz njihovog zatvaranja očiju na sve ono što se dešava u pojasu Gaze. Ćute o tome iako je na desetine hiljada ubijenih civila. I dok se sve to dešava, kada ginu djeca, žene, nevini, kako ističe Mitrovićeva, dio zapadnog svijeta zajedno sa Bošnjacima izvlače iz naftalina i ponovo aktuelizuju stare optužbe, spremajući neku novu pancir diviziju koja bi konačno trebalo da riješi srpsko pitanje.

To, upozorava ona, podrazumijeva uništavanje Republike Srpske i otimanje Kosova, nakon čega bi uslijedili i zahtjevi za reparaciju, kako bi se i kičma slomila te ispisala jedna falsifikovana istorija, koja bi trebalo revitalizuje i rehabilituje sve zapadne zločine, a prije svega one SAD i Njemačke. 

Sadržaj

Predlagači rezolucije o Srebrenici, o kojoj bi se trebalo raspravljati 27. aprila, traže od država članica UN da se 11. jul proglasi za tzv. međunarodni dan promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici, kao i da se taj datum obilježava u svim državama svake godine. Za usvajanje ovog akta potrebna je prosta većina. Ukoliko dođe da ona bude usvojena u parlamentu, istu može osporiti, odnosno blokirati Savjet bezbjednosti UN.

Podsjećanja radi, u SB UN je 2015. vođena polemika u vezi sa sličnom rezolucijom koju je tada podnijela Velika Britanija, ali je zahvaljujući vetu tadašnjeg ambasadora Rusije Vitalija Čurkina rezolucija oborena.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana