Šta bi bilo da je Trgovska gora na granici Austrije i Mađarske
BANjALUKA - Odlaganje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, koja je u neposrednoj blizini granice Hrvatske i BiH, predstavlja rizik, ali je neshvatljiva i nezainteresovanost Evrope u vezi sa ovim pitanjem.
Poručeno je to juče iz Narodne skupštine Republike Srpske gdje su članovi parlamentarnog odbora za zaštitu životne sredine od nadležnih stručnjaka i predstavnika vlasti zatražili odgovore šta trenutno preduzimaju, a šta planira da rade zvanični timovi i institucije u BiH u vezi sa izgradnjom odlagališta na Trgovskoj gori.
Hrvatska je, naime, vlasnik polovine Nuklearne elektrane “Krško” koja se nalazi u Sloveniji i mora da u dogledno vrijeme preuzme polovinu otpada. Pominje se da bi prvi dio tamo mogao biti skladišten već 2025. ili 2026, tako da ozbiljno pripremaju teren za odlaganje otpada na mjestu nekadašnje kasarne “Čerkezovac” na Trgovskoj gori, odnosno s druge strane Une.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac tvrdi da su članovi evropske delegacije nezainteresovani kad je riječ o namjeri Hrvatske da odlaže radioaktivni otpad na Trgovskoj gori. Postavljano je i pitanje šta bi se desilo kada bi, na primjer, Austrija htjela da odlaže ovakav otpad na pograničnom mjestu sa Mađarskom, a da Mađarska u vezi sa tim ne bude konsultovana.
- I Slovenija odlaganje na Trgovskoj gori smatra neprihvatljivim, odnosno da bi otpad trebalo odlagati tamo gdje i nastaje. Cijenimo da Hrvatska neće odustati i zato smo se uključili u aktivnosti sa Slovenijom i definisali smo buduće korake - rekao je Košarac.
Iz Ekspertskog tima za praćenje aktivnosti u vezi sa problematikom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na Trgovskoj gori juče su ocijenili da je izgradnja odlagališta rizik i da je Hrvatska bila netransparentna pri izboru lokacije te je na Studiju uticaja na životnu sredinu podnio više od 70 primjedaba.
Predsjedavajući tima Emir Dizdarević kaže da je potrebno u razmatranje uzeti seizmološke podatke na tom području u protekle četiri godine, kao i posljedice klimatskih promjena u narednom periodu.
- Posljedice su neizvjesne. Problem je što je lokacija izabrana netransparentno, BiH nije učestvovala u izboru. Ne možete lokaciju u EU odrediti bez aktivnog učestvovanja svih zainteresovanih strana i lokalne zajednice u neposrednoj blizini objekta - rekao je Dizdarević.
Član Pravnog tima za izradu strategije pravne zaštite interesa BiH Nemanja Galić je rekao da od dalje reakcije Hrvatske zavisi i ona iz BiH.
- Tek je započet proces. Kada je riječ o arbitraži, konvencija ima takvu mogućnost, međutim to je klauzula po pristupu. Hrvatska nije dala takvu saglasnost kada je ratifikovala konvenciju - pojasnio je Galić.
Predsjednik Odbora za zaštitu životne sredine Maksim Skoko najavio je da će za sedam do deset dana biti poznati zaključci sa tematske sjednice.
Stav svih strana u BiH je da je ta lokacija nedopustiva, jer je u slivu rijeke Une, koja je zaštićeno područje, a posebno se upozorava da bi, odlaganjem tog otpada oko 70 odsto potencijalnog negativnog oticaja osjetila upravo BiH, odnosno bilo bi ugroženo zdravlje oko 250.000 stanovnika.
Istraživanja
Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik rekao je da je Srpska spremna da pokrene još jedan proces dodatnih istraživanja koja će potvrditi da lokacija na Trgovskoj gori ne ispunjava nijedan parametar da bi tamo bilo izgrađeno odlagalište nuklearnog otpada. On je podsjetio da je Vlada već izdvojila milion KM za finansiranje aktivnosti te da je u saradnji sa Ekspertskim timom i svim institucijama Srpske pripremljen akcioni plan.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
