Sretenović: Balkan će biti sporedno spoljnopolitičko pitanje ko god da pobedi
BEOGRAD - Istoričar Stanislav Sretenović ocijenio je danas da ko god da dođe na čelo SAD, bilo Kamara Haris ili Donald Tramp, novoj amdinistraciji Balkan će biti sporedna spoljnopolitička tema.
Prema njegovim riječima, spoljna politika SAD tradicionalno i istorijski gledano uvijek je u drugom planu na predsjedničkim izborima u odnosu na unutrašnju potiliku, životni standard, ekonomiju, bezbjednost imigracije i druge teme među kojima je i abortus.
"Ko god da dođe na čelo SAD njemu će Balkan biti sporedna spoljnopolitička tema. Ključna tema vezana za novog predsednika je odnos prema EU i posebno prema Kini. Trenutno jedna od velikih tema gde se spoljna i unutrašnja politika vezuje su kineski električni automobili i takse koje bi u krajnjoj liniji, ako dođe do povećavanja taksi i carina, plaćali građani SAD", rekao je Sretenović i ocijenio da je upravo tu možda veza između spoljne i unutrašnje politike.
On je to rekao na pitanje šta može da se očekuje od nove administracije koja god da bude prije svega prema EU, ali i prema Balkanu tako i prema Srbiji.
Istoričar je ocijenio da iako mnoge države i razni faktori pokušavaju da određenim koracima isprovociraju američku politiku da obrati pažnju na spoljnu, prvenstveno na Izrael i Iran, američki građani se neće odnositi prema spoljašnjim incidentima ili ratnim dešavanjima već prema unutrašnjim pitanjima.
"U svakom slučaju, koplja će se lomiti na spoljnopolitičkom planu oko toga kako će se američka ekonomija pozicionirati u odnosu na Evropsku uniju, koja je trenutno najjača ekonomija na svetu, jer je oko 40 odsto svetske ekonomije u EU, kao i oko Kine, koja ima ekonomiju uzlaznog karaktera, i oko problema, ali u manjoj meri, rata u Ukrajini i rata na Bliskom Istoku", naveo je Sretenović.
Prema njegovim riječima, američka spoljna politika ima jednu konstantu i ništa ključno se neće dogoditi osim možda nekih smirivanja na osnovu ličnih kontakata koja najavljuje republikanski kandidat.
Sretenović koji je ocijenio da je ključna karakteristika ovih izbora u tome što oni jako dugo traju, što su veoma teški, veoma opterećeni međusobnim kritikama, optužbama, međusobnim čak i uvredama kandidata iz republikanske i demokratske stranke.
"Radi se o izborima koji su opterećeni teškoćama, koji će biti zapamćeni po dužini, po promenama", rekao je Sretenović i podsjetio da je demokratska stranka promijenila čak kandidata za vrijeme kampanje, da su postojala dva pokušaja atentata na republikanskog kandidata što su sve činjenice koje ove izbore izdvajaju od ostalih.
Sa druge, strane, kako kaže, kontinuitet je to što i dalje postoji sukobljavanje dva predsjednička kandidata iz dvije partije koje su se tokom istorije profilisale kao Republikanska i Demokratska stranka i nema trećeg kao u većini evropskih izbora.
"Ako posmatramo i medijski nivo, možemo da vidimo da i tu postoje određeni kontinuiteti od 60-ih godina 20. veka i od čuvene televizijske debate u kojoj je 1960. učestvovao Džon Fitdžerald Kenedi koja je bila izuzetno medijski pokrivena, u kojoj su kandidati ne samo izlagali svoje političke programe, nego su i glumili", kazao je on.
On smatra da je gluma isto karakteristika i ove predsjedničke kampanje.
"Vi vidite republikanskog predsedničkog kandidata koji igra na pozornici, demokratsku kandidatkinju koja pravi grimase kao na pozornici i sve to je propraćeno medijima koji još i dodaju određenu emotivnu stranu tim političkim sukobima", rekao je Sretenović.
Na pitanje kako se uopšte došlo do toga da je nekada Afroamerikancima bilo zabranjeno uopšte da glasaju, a da su na kraju Amerikanci dobili i predsjednika i kandidatkinju koji nisu bijelci kaže da to pokazuje evoluciju stava prema građanima.
"Još od građanskog rata američkog ili još od rata za nezavisnost, pojedine kategorije su integrisane u proces odlučivanja i u kampanje predsedničke", rekao je on i podsjetio da su sa Barakom Obamom SAD dobile crnog predsjednika, da je on uspio da mobiliše veliki broj glasova Afroamerikanaca što sada pokušava da uradi demokratska kandidatkinja Kamala Haris, ali sa manje uspjeha.
"U svakom slučaju to govori o američkom društvu koje se razvija, koje je veoma dinamično i koje polaže sve više i više pažnje na građane koji su tradicionalno gledano bili po strani", rekao je Sretenović.
Povezane vijesti
Pobjedom Trampa Amerika bi se okrenula sebi
Kampanja u SAD bila sa dosta tenzija, "lovila" neodlučne
Mogu li migranti biti prevaga na američkim izborima?
Izbori u SAD: Počelo glasanje, objavljeni prvi rezultati
Vještačka inteligencija prognozirala pobjednika izbora u SAD
Počelo glasanje na predsjedničkim izborima u Americi
Đurić: Važno da nakon izbora u SAD dobijemo adekvatne sagovornike
Kakvi su planovi Trampa i Harisove za Zapadni Balkan
Kada ćemo znati pobjednika američkih izbora
Danas izbori u SAD: Koplja lome na "plavom zidu" i "sunčanom pojasu"
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
