Spisi koji su označili početak užasa: Izložena ključna dokumenta koja su prethodila Velikom ratu

Marijana Miljić Bjelovuk
Spisi koji su označili početak užasa: Izložena ključna dokumenta koja su prethodila Velikom ratu

BANjALUKA, BEOGRAD - U arhivima u Banjaluci i Beogradu juče su izložena tri dokumenta koja su prethodila Prvom svjetskom ratu, a ovi važni istorijski spisi biće na uvidu javnosti do nedjelje, 28. juna.

Riječ je o dokumentima - Austrougarski ultimatum Srbije, koncept odgovora Vlade Kraljevine Srbije na ultimatum i telegram objave rata, koji se nalazi u UNESKO-ovom registru “Pamćenje svijeta”.

Izložbu u Arhivu Republike Srpske otvorila je ministarka prosvjete i kulture Željka Stojičić, dok je otvaranju izložbe u Državnom arhivu Srbije prisustvovao i premijer te zemlje Miloš Vučević.

 

 

Izložba u Banjaluci

Stojčićeva je istakla da je u saradnji sa Državnim arhivom Srbije izložba upriličena i u Trebinju, Foči, Zvorniku i Doboju.

- Građani će imati mogućnost da vide dokumenta koja su u veoma kratkom intervalu upućena Kraljevini Srbiji od Austrougarske. Arhiv Srpske potrudio se da uveća dokumenta da bi se mogao pročitati njihov sadržaj. Tadašnji francuski jezik, jezik diplomatije, bio je onaj na kojem su upućena dokumenta, a urađen je prevod za naše građane - rekla je Stojičićeva.

Direktor Arhiva RS Bojan Stojnić rekao je da će važna istorijska dokumenta biti dostupna javnosti u pet gradova Srpske i dvadesetak gradova Srbije do nedjelje, 28. jula.

- Javnosti su predstavljeni posljednji dani Julske krize kroz dokumenta od ultimatuma 23. jula, preko koncepta odgovora Vlade Kraljevine Srbije 25. jula, do telegrama primljenog 28. jula 1914. godine, kojim je i zvanično počeo Prvi svjetski rat, čime je čovječanstvo gurnuto u sukob globalnih i do tada neviđenih razmjera - rekao je Stojnić.

Vučević, koji je prisustvovao otvaranju izložbe u Beogradu, rekao je da je kultura sjećanja neizostavni dio budućnosti te da bi sadašnje generacije mogle da razumiju zašto su Srbi slobodarski narod i da su donijeli slobodu, ne samo sebi nego i mnogima, što nikada ne treba da bude zaboravljeno.

- Nikada ne treba da zaboravimo ko smo i šta smo, ne da bismo ostali u prošlosti, nego da razumemo današnje vreme - naveo je Vučević. 

Izložba u Beogradu

Naglasio je i da Državni arhiv sadrži sve što je dio identiteta srpskog naroda, ukazavši na to da je arhiv jednog naroda čuvar DNK zapisa tog naroda i države, koji čuva uspone i padove te da je narodu legitimitet i legalitet za opstanak na nekom prostoru.

Vučević je rekao da ga impresionira što su originali ovih dokumenata sačuvani u godinama stradanja srpskog naroda tokom 20. vijeka, kada mu je država bila razorena.

Ministar kulture Srbije Nikola Selaković podsjetio je na važne datume izloženih dokumenata, navodeći da je jedan djelić teksta na francuskom jeziku započeo najveći užas i rat u kojem je Kraljevina Srbija izgubila 28 odsto stanovništva, odnosno podnijela 1.247.435 žrtava.

- Kopije ovih akata u isto vrijeme izložene su u 21 ustanovi kulture u Srbiji i četiri u Srpskoj na osnovu zaključaka Svesrpskog sabora - kazao je Selaković.

Otvaranju izložbe je prisustvovao i direktor Državnog arhiva Srbije Miroslav Perišić, koji je Vučeviću uručio uramljenu kopiju telegrama Austrougarske. Izložba je upriličena povodom 110 godina od početka Prvog svjetskog rata, a u skladu sa odlukama Svesrpskog sabora.

Arhivi pamte 

Nikola Selaković je rekao da je arhiv pamćenje svakog naroda i države te podsjetio da je prije 10 godina, zalaganjem Državnog arhiva Srbije u Andrićgradu predstavljen prepis pisma tadašnjeg upravnika BiH Oskara Poćoreka, koje je poslao u Beč 28. maja 1913. godine, odnosno 14 mjeseci prije austrougarskog ultimatuma Srbiji.

- To svedoči da je Austrougarska planirala rat protiv Kraljevine Srbije, dok je događaj od 28. juna 1914. godine, odnosno atentat na Franca Ferdinanda, bio samo puki povod za objavu rata Kraljevini Srbiji - kazao je Selaković.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Galerija
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana