Šmit „proširio“ nadležnosti Memorijalnog centra Potočari, najavio registar osuđenih za ratne zločine

Izmjene podrazumijevaju proširenje ovlašćenja Memorijalnog centra što će značiti i otvaranje novih departmana.

-Moramo se suočiti s poricanjem, revizionizmom i iskrivljavanjem istine koju su utvrdili domaći i međunarodni izvori. Ako govorimo o preprekama izgradnji povjerenja i puta ka trajnom miru, teško da postoji veći izazov od nepoštivanja žrtava preživjelih i svih onih koji su stradali tokom rata. Razgovarao sam sa preživjelima i Ćamilom Durakovićem, bivšim načelnikom opštine Srebrenica, a sada potpredsjednikom Srpske. Njihov glas se mora čuti jače uz punu uključenosti podršku društva. Da bismo to olakšali moramo se suočiti s poricanjem, revezionizmom i iskrivljenjem istine koju su utvrdili međunarodni i domaći sudovi. Ovaj napor zahtijeva sveobuhvatne i dobro osmišljene mjere - rekao je Šmit u Memorijalnom centru Potočari.

Dodao je da u „svojim ladicama ima još jedan set odluka“.

- Pozivam vlasti BiH i međunarodnu zajednicu da u svoje ruke uzmu stvari, ako bude prepreka spreman sam staviti na njih svoj potpis. Ovo se odnosi na integraciju, unošenje podataka u krivične evidencije ljudi koji su osuđeni za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine od međunarodnih sudova i Haškog tribunala. Ne može se tolerisati činjenica da takvi ljudi ne budu upisani u odgovarajuću evidenciju i da prođe kao da se ništa nije dogodilo – naglasio je on.

Dodao je da se druga odluka odnosi na zabranu izbora i imenovanja na javne funkcije svih osoba koje su osuđene za genocid, ratni zločin i zločin protiv čovječnosti kao i zabranu dodjele nagrada i odlikovanja tim licima.

- Neke stvari će uslijediti, uključujući i aktivnosti koje se tiču ostvarenja štete i naknade za žrtve genocida i ratnih zločina - rekao je Šmit.

Naveo je kako su odluke sve spremne i čekaju samo potpis.

- Ovo nije samo isprazna priča već ozbiljna posvećenost i spreman sam da ih provodem ukoliko se ne bude djelovalo u dogledno vrijeme - poručio je Šmit.

Na pitanje da li ima ikakvih odluka vezanih za predsjednika Srpske Milorada Dodika u tim dokumentima, rekao je kako danas razgovara na tlu Srpske i da bi volio da se stvarima pristupa na ozbiljan i odgovaran način.

- Ovih dana osjećam određeni animozitet iz Republike Srpske, čini se da ima određenih pitanja zbog kojih su zabrinuti. Ja želim samo da radim za dobrobit građana BiH - rekao je Šmit.

Na kraju je na pitanje novinara govorio i o potrebi proširivanja Krivičnog zakona BiH u dijelu negiranja genocida s obzirom na to da niko do sada nije osuđen. Rekao je da bi cilj trebao biti unapređenje i obuka tužilaca za rad na predmetima negiranja genocida.

Sastanak sa Durakovićem

Kristijan Šmit se sastao danas sa potpredsjednikom Republike Srpske Ćamilom Durakovićem, sa kojim je, kako su naveli iz OHR-a, razgovarao o političkoj i bezbjednosnoj situaciji.

U tom kontekstu, „posebno je podvučeno pitanje mjera koje vlasti moraju preduzeti kako bi obezbijedile sigurnost povratnika u Republici Srpskoj, u skladu sa Aneksom sedam Dejtonskog mirovnog sporazuma“.

Šmit se sa Durakovićem trebao sastati u Banjaluci 12. septembra, prilikom najave da će posjetiti najveći grad u Srpskoj, ali je taj, kao i sastanak sa drugim potpredsjednikom Republike Srpske Davorom Pranjićem, tada otkazan.

Sastanak sa potpredjednicima Srpske trebao je biti održan u službenim prostorijama predsjednika Republike Srpske, ali je neposredno prije toga stigla naredba iz sekretarijata Službe predsjednika Republike Srpske kojom se zabranjuju sastanci sa Šmitom u službenim prostorijama.

Takođe, izdata je naredba da se Šmitu ne dozvoli ulazak u službene prostorije.

Istog dana kada se trebao sastati sa potpredsjednicima Republike Srpske, Kristijan Šmit pokušao je organizovati sastanke sa predstavnicima opozicionih stranaka u Srpskoj, ali je dobio odbijenicu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.