Sjećanje kazna za zločin u Prebilovcima

Marijana Miljić Bjelovuk
Sjećanje kazna za zločin u Prebilovcima

BANjALUKA - Da bi pamćenje i kultura sjećanja bili istinska kazna od koje se nikakav zločin ne može sakriti, svjetlost dana ugledao je zbornik radova o Prebilovcima “I ispod sive druge boje žive”, koji na 502 stranice donosi značajne podatke o stradalničkom selu u Hercegovini, istoriji, kulturi i Prebilovčanima koji, ma gdje se nalazili, riječju, fotografijama i srcem podižu zavičaj iz pepela.

Govoreći o ovom, nadasve jedinstvenom djelu, recenzent Sena Mihailović Milošević iz Instituta za srpsku kulturu Priština/Leposavić rekla je za “Glas” da je svaki pojedinačni prilog u zborniku pokušaj namirivanja duga prošlosti i zavjet budućnosti, oda životu.

- Prebilovci se obnavljaju novom ispisanom rečenicom, jednako kao i novom postavljenom ciglom na ruševine - smatra ona.

Mihailović Miloševićeva kaže da zbornik na temeljan način progovara o najvećem zločinu na našem području i jednom od najvećih u svijetu.

A book with a featherDescription automatically generated

- To je mala enciklopedija. Knjiga sa mnogo slojeva, značajna i višeznačna. Ne govori samo o dvostrukom stradanju sela, u oba rata, nego daje kompletnu sliku o antropogeografskoj strukturi sela. To je jedina knjiga koja na najkompletniji način govori o Prebilovcima, tako dugo prećutkivanim u našoj istoriji - rekla je Mihailović Miloševićeva. Obnova sela i uopšte života u Prebilovcima na nju je ostavila najveći utisak.

- Kada su obnavljali selo posle Drugog svetskog rata i ženili se deci su davali imena po svojoj stradaloj deci i to je jedna od najpotresnijih slika u istoriji balkanskog prostora. Pokazuje duh našeg srpskog naroda, kako i u ovakvim situacijama nađe načina da se vrati na ognjišta, šta znači svest o ognjištu i zavičaju. To je zavičaj sa velikim Z - kazala je ona.

Književnik iz Banjaluke Ranko Pavlović ocjenjuje da je riječ o netipičnom zborniku.

- To je hronika Prebilovaca, a istovremeno i spomenik žrtvama prebilovačkim. Mnogi tekstovi se dotiču i toga i na neki način zamjenjuju mermer. Veoma zanimljiva monografija koja donosi i literarne i naučne radove, zanimljive novinske zapise i fotografije - kazao je Pavlović.

Jedan od onih koji riječju, ali i srcem podiže Prebilovce iz pepela je i autor zbornika, osnivač i urednik zavičajnog portala “Prebilovci-selo” na internetu Aco Dragićević, sa stalnom adresom u Stokholmu.

A close-up of a person with his hand on his faceDescription automatically generated

- Nisam napisao nijednu knjigu, ali sam, kako je rekao Borhes, ponosan na one koje sam pročitao - kaže Dragićević za “Glas”, dodajući da je ideja o internet stranici “Prebilovci-selo” na internetu, rođena još u ratu devedesetih godina minulog vijeka kada je stanovništvo protjerano, svaka kuća zapaljena, a crkva sa kriptom mučenika minirana.

Prvi tekstovi na stranici objavljeni su, kaže, o Savindanu 2006. godine, a uz ćiriličko uvedeno je i latinično pismo, dok su značajniji tekstovi dobili izdanje i na engleskom jeziku.

- Počelo je podizanje sela, umjesto kamenom i drugim građevinskim materijalom, pisanom riječju i fotografijom na globalnoj mreži. Prvi tekstovi govorili su o organizovanim posjetama rodnom selu uz pratnju mirovnih snaga, sa obezbjeđenjem na početku i začelju kolone stizali su Prebilovčani za Zadušnice, da posjete rodnu kuću, prisluže svijeće upokojenoj rodbini na groblju i miniranom hramu - kazuje Dragićević.

Gradio je virtuelno selo riječ po riječ, fotografiju po fotografiju, stvarajući rubrike koje su govorile o Prebilovcima sa svih aspekata.

Nakon 18 godina rada na izgradnji virtuelnih Prebilovaca nastao je zbornik, knjiga o selu i njegovim ljudima.

- Krštena je po reportaži poznatog hercegovačkog novinara Žarka Janjića, koji je u jesen 2015. godine boravio u Prebilovcima. Drugi su primijetili da naslov knjige “I ispod sive druge boje žive” natkriljuje sve odabrane tekstove. Da bi pamćenje i kultura sjećanja bili istinska “kaštiga od koje se nikakav zločin ne može sakriti”, kako je to u Prebilovcima novembra 1990. godine rekao akademik Prebilovčanin Milorad Ekmečić, nastala je ova knjiga - istakao je Dragićević.

Prebilovci su selo u kome je 6. avgust 1941. godine upisan crnim slovima u kalendar. Ustaše su u strašnom pokolju uništile 59 familija, ugašeno je 36 ognjišta, a od života otrgnuto više od 800 stanovnika. Svi oni ubijeni su ponovo 1992. godine kada je Spomen-kosturnica u kojoj su počivale njihove kosti minirana.

Promocija u Banjaluci

U organizaciji Udruženja Hercegovaca i Udruženja “Besjeda” u Banjaluci će 12. oktobra ove godine u Banskom dvoru sa početkom u 18 časova biti održano književno veče “Prebilovci u srpskoj književnosti”. U okviru programa biće predstavljen i zbornik radova “I ispod sive druge boje žive”.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana