Siniša Berjan, ambasador BiH u Kini: Srpska ima moćne prijatelje

Istakao je to u intervjuu za "Glas Srpske" novoizabrani ambasador BiH u Kini Siniša Berjan, naglašavajući da mu je izuzetna čast i velika odgovornost što je imenovan na tako važnu poziciju, s obzirom na značaj savremene Kine u današnjem svijetu.

GLAS: Na šta ćete staviti akcenat kada je u pitanju diplomatski rad u toj zemlji?

BERJAN: U političkom smislu, kao ambasador iz reda srpskog naroda, spoljnopolitički stavovi koje ću zastupati u Narodnoj republici Kini, a koje kineski partneri razumiju i uvažavaju, veoma su jasni i nedvosmisleni, a to je očuvanje ustavne pozicije Republike Srpske u skladu sa izvornim normama i principima Dejtonskog sporazuma.

Kada govorimo o ekonomiji, Kina je otvaranjem prema stranim tržištima doživjela ekonomsku renesansu i ekspanziju nekoliko decenija unazad. Predstavlja drugu ekonomiju svijeta još od 2010. godine i sigurnim koracima grabi prema prvom mjestu. S tim u vezi, svakako da će prioritet mog djelovanja biti ekonomska diplomatija i promocija Srpske i BiH kao atraktivne destinacije za privlačenje kineskih investicija. Najavom i skorim otvaranjem Predstavništva Srpske u Šangaju, sa kojim ću tijesno sarađivati, čvrsto vjerujem da konkretni rezultati neće izostati.

Osim toga, Kina, kao jedna od najstarijih i najgrandioznijih svjetskih civilizacija, posebno je interesantna za kulturno i akademsko povezivanje, utoliko više jer se na naša dva javna univerziteta, u Istočnom Sarajevu i Banjaluci, uz značajnu podršku naših kineskih prijatelja, izučava kineski jezik u okviru redovnih studija.

GLAS: Republika Srpska i Kina već duže vrijeme imaju izuzetno dobre odnose. U čemu se ogleda zajednička saradnja i da li nam je ta zemlja zaista prijatelj ili ima svoje interese u podršci koju nam pruža?

BERJAN: Osim matice Srbije, te Rusije i Mađarske, Kina je izuzetno važan strateški partner Srpske i veliki prijatelj naše Republike. Ukupna vrijednost kineskih projekata u BiH premašila je dvije milijarde evra i po vrijednosti investicija iz Kine, naša zemlja se nalazi na četvrtom mjestu u centralnoj i istočnoj Evropi, odmah poslije Srbije, Mađarske i Rumunije. Većina kineskih projekata se realizuje u Srpskoj i te investicije se uglavnom odnose na energetski sektor i saobraćajnu infrastrukturu. Značajniji, planirani projekti u Srpskoj su izgradnja hidroelektrane "Dabar" u Hercegovini, autoput Banjaluka - Prijedor i autoput Bijeljina - Brčko, bolnica u Doboju, kao i izgradnja gondole i tunela u Istočnom Sarajevu. Naravno, u uslovima otvorenog tržišta gdje angažman dobija najpovoljniji ponuđač, većina ovih projekata jeste komercijalnog karaktera. Međutim, moram spomenuti i aktuelne grantove kineske vlade u okviru programa kineske razvojne pomoći u oblasti obrazovanja, zdravstva i poboljšanja kvaliteta života. Grantovima će biti obuhvaćeno nekoliko projekata u Srpskoj i BiH, čija se realizacija očekuje uskoro, nakon odabira projekata i okončanja administrativnih procedura sa obje strane.  

GLAS: Ima li prostora za dodatno unapređenje saradnje?

BERJAN: Iako smo mi malo tržište koje u značajnijoj mjeri ne može uticati na globalna ekonomska kretanja, prostora za produbljivanje saradnje sa jednom od najmoćnijih država današnjice i te kako ima, posebno uzimajući u obzir izuzetan geopoložaj naše zemlje koji omogućava kineskoj privredi pristup evropskom tržištu. Kao i većina zemalja svijeta, Republika Srpska i BiH imaju izražen trgovinski deficit sa Kinom i imperativ za našu privredu jeste povećanje izvoza na kinesko tržište. Mnogobrojne kineske kompanije su zainteresovane za saradnju u oblasti poljoprivrede, elektroenergetskog sektora i izgradnje infrastrukture i u razvoju ovih sektora, kao i privlačenju kineskih turista, moramo tražiti našu šansu. Treba istaći da Kina i BiH imaju potpisan Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, kao i Sporazum o zaštiti i promociji stranih investicija što uveliko olakšava rad zainteresovanih privrednih subjekata. Takođe, mnogo se očekuje i od kineske inicijative "Jedan pojas, jedan put", odnosno mehanizma "14+1" u kojem pored ostalih zemalja centralne i istočne Evrope učestvuje i BiH. Ova inicijativa, koja prati trgovinske rute nekadašnjeg Puta svile, predstavlja važnu razvojnu strategiju koju je pokrenula kineska vlada sa ciljem promovisanja ekonomske saradnje, u korist svih uključenih strana.

GLAS: Kina je u samom vrhu svjetskih velesila, u čemu je snaga Pekinga?

BERJAN: Kolektivna posvećenost i naporan rad jesu ključ uspjeha velikih dostignuća nove razvojne ere Kine, pod sigurnim vođstvom kineskog predsjednika Si Đinpinga. Političke i privredne reforme, započete krajem 70-ih godina prošlog vijeka, dale su izuzetne rezultate. Sprovedene reforme su predmet divljenja cijelog svijeta i njihov krajnji cilj je ispunjenje tzv. kineskog sna, koji podrazumijeva da ova zemlja postane potpuno razvijeno i moderno društvo do 2049. godine. Snaga Pekinga se ogleda i u neprocjenjivom prirodnom bogatstvu jer je Kina danas treća po rudnim, a prva po vodnim resursima u svijetu. Takođe, pored Indije, Kina je najmnogoljudnija zemlja svijeta sa 1,4 milijarde stanovnika i to je ogroman resurs koji oni odlično koriste. Svjetsko tržište je zavisno od kineskih proizvoda i danas je skoro pa nemoguće zamisliti bilo koji tehnički proizvod koji u sebi nema barem neku komponentu proizvedenu u Kini, zemlji sa udjelom od 18,5 odsto u svjetskom bruto društvenom proizvodu.

GLAS: Kakva je trenutno situacija u Kini, pogađa li tu zemlju ekonomska kriza poput velikih sila Evrope?

BERJAN: Kao i u većini zemalja svijeta, pandemija virusa korona je u određenoj mjeri uticala na dinamiku privrednog razvoja Kine. Međutim, po okončanju pandemije, evidentno je buđenje azijskog ekonomskog diva. Prema dostupnim podacima, oporavak kineske ekonomije je dobro započeo u prvom kvartalu ove godine sa rastom bruto domaćeg proizvoda od 4,5 odsto u odnosu na lani. 

GLAS:  Koje su razlike između Kine i Srpske?

BERJAN: Kina je veliki igrač u međunarodnoj političkoj i ekonomskoj areni koja snažno podržava multilateralizam i važno je imati tako moćne prijatelje koji razumiju sve specifičnosti političkog okruženja u kojem Srpska egzistira. Republika Srpska, mala naspram tako velike države, svoju šansu svakako treba tražiti u osnaživanju veza sa Kinezima i iskoristiti razvojni zamah velike Kine.

GLAS: Šta Kinezi misle o nama, kakav ste utisak stekli?

BERJAN: Tokom priprema za odlazak u Kinu više puta sam se sastao sa predstavnicima kineske ambasade i kineskih kompanija koje posluju u Srpskoj i BiH. Mnogi od njih godinama žive u BiH, navikli su se na našu tradiciju i običaje. Sviđa im se naša neposrednost i gostoprimstvo.

GLAS: Prethodne četiri godine bili ste ambasador BiH u Japanu, koje su prednosti i mane diplomatskog života i rada?

BERJAN: Diplomatija je izuzetno dinamična i zanimljiva profesija. Posao zahtijeva fokusiranost, vještinu zapažanja, komuniciranja i pregovaranja, uz zadržavanje samokontrole i osjećaj mjere. Ovo je zanat kao i svaki drugi, koji se vremenom uči. U ovom poslu nema mnogo improvizacije, a temeljna priprema pred svaki sastanak je pola urađenog posla. Svakako da će mi prethodno četverogodišnje iskustvo na poziciji ambasadora BiH u Japanu umnogome olakšati rad u Kini. Diplomatija se ne smije shvatiti kao privilegija i "udomljenje" pojedinaca, već kao odgovornost prema narodu i državi. Ukazano povjerenje mora se opravdati.

GLAS: Koliko vam nedostaje rodna gruda?

BERJAN: Iako Daleki istok nudi pregršt sadržaja i mogućnosti, kada ste na tako dalekoj destinaciji, često razmišljate o onome što vam nedostaje, a to su, prije svega, moja porodica i prijatelji.

Sličnosti i razlike

GLAS: Koje su glavne razlike između Japana, gdje ste prethodno bili ambasador, i Kine?

BERJAN: Razlike su mnogobrojne. Kineska nacija je multietnička i u Kini pored naroda Han, koji čini 90 odsto stanovnika, živi i 55 drugih etničkih grupa. U tom smislu, Japan je znatno manji. Zapadnjaci često smatraju kinesku i japansku kulturu analognim što u stvarnosti ne odgovara činjenicama. Japan je, za razliku od Kine, svoje granice strancima otvorio tek prije 150 godina. Dugo vremena je bio izolovana ostrvska zemlja, poprilična nepoznanica za druge kulture. Japanci su donekle i dalje zadržali taj svoj konzervatizam, u odnosu na otvorenije kinesko društvo. Kineski i japanski jezik su potpuno različiti, kao i kuhinje. Kada su u pitanju sličnosti, i Kinezi i Japanci u velikoj mjeri stavljaju društvenu korist iznad ličnih interesa i veoma su marljivi narodi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.