Saša Stevanović, za „Glas Srpske“: CB BiH treba da mijenja koncept ulaganja
Kada se analizira rad Centralne banke BiH (CB BiH) ono što prije svega treba pratiti jeste da li se kapital ove banke smanjuje ili povećava, sve ostalo je manje relevantno.
Rekao je to u intervjuu za “Glas Srpske” ekonomski analitičar Saša Stevanović, analizirajući posljednje podatke ove finansijske institucije, iz koje je saopšteno da je neto dobit ove banke u prvom polugodištu ove godine iznosila 107,76 miliona maraka, što je za oko 105 miliona više nego u istom periodu prošle godine.
Kako kaže, ova ogromna razlika u rastu dobiti može se objasniti kao razlika između kamatne stope koju CB BiH plaća domaćim bankama za depozite koje domaće banke drže na njenom računu u vidu viška iznad obaveznih rezervi i obaveznih rezervi i kamate koju ova banka ostvaruje plasiranjem deviznih rezervi u inostranstvu.
- Neto dobit nije ono što je bitno, čak je i prema mom mišljenju manje relevantan koncept. Uzmimo na primjer prošlu godinu kada je ostvarena dobit od 26 miliona, a kapital umanjen za 341 milion maraka. Okvir upravljanja deviznim rezervama treba prilagođavati, jer ako imate izloženost riziku - kamatne stope sa jedne strane i inflaciju s druge, vi nemate gdje mnogo da investirate nego u zlato. Investicione alternative su ograničene. Lekcija iz prethodne godine treba da bude povod razgovora na koji način da postavimo naše upravljanje deviznim rezervama kada imamo izuzetno jak fiskalni kapacitet koji garantuje kapital - istakao je Stevanović.
GLAS: Na šta tačno mislite?
STEVANOVIĆ: Treba vidjeti da li su mogući aranžmani koji neće zadirati u karensi bord, ali će povećati monetarnu fleksibilnost. Na kraju posljednja ocjena međunarodne rejting agencije je identifikovala monetarno pitanje kao prostor u kojem se traži način za popravljanje kreditnog rejtinga i dostizanje investicionog ranga u naredne tri godine.
GLAS: Kada ste pomenuli kreditni rejting, agencija “Standard end Purs” ga je povećala za BiH sa “B” na “B plus”. Šta to konkretno znači?
STEVANOVIĆ: Rast rejtinga je pozitivna vijest, pogotovo kada 12 godina imate isti kreditni rejting. Dobro treba pročitati taj izvještaj i vidjeti da ekonomski fundamenti ukazuju na to da smo jedan nivo od investicionog ranga, koji znači rast vrijednosti domaćeg kapitala i preduzeća za trećinu te smanjivanje kamatne stope i rizika za trećinu. Pored monetarnih pitanja tu je i dio analize u vezi sa institucionalnim uređenjem i pitanjem odlučivanja o domaćim politikama konsenzusom. Jednostavnim koracima za tri godine možemo doći do investicionog ranga i očekivano je da više pozitivnih poruka i novih ideja u narednih dvanaest mjeseci može dovesti do još jednog povećanja kreditnog rejtinga BiH.
GLAS: Analitičari ove agencije revidirali su naviše svoje projekcije rasta realnog BDP-a BiH sa jedan na dva odsto. Da li je taj rast dovoljan?
STEVANOVIĆ: Pozitivna je vijest kada neko povećava projekciju ekonomskog rasta. Većina međunarodnih institucija ih smanjuje. U prethodne tri godine mnogi su griješili korigujući projekcije na dolje, odnosno da će domaći ekonomski sistem imati niže stope rasta. Mislim da će se opet iznenaditi oni koji koriguju projekcije na dolje. Ova agencija je zauzela drugačiji pristup, njihovi analitičari sve ozbiljnije se bave domaćom ekonomijom. Republika Srpska je skrenula pažnju na BiH pristupom emitovanja duga u inostranstvu. Vi sada imate klijente kojima ćete prodati izvještaj, jer vam on treba kao podloga za odlučivanje da li ćete kupiti obveznice Republike Srpske. Postali smo vidljiviji i to je dobro. Poruke iz ovog izvještaja mogu biti koristan putokaz u odgovoru na pitanje kako ubrzati konvergenciju dohodaka ka dohotku EU, odnosno kako da nam on koji je ove godine na 40 odsto evropskog mjeren paritetom kupovne moći bude na polovini... Da li je to dovoljno za BiH, da raste stopom od dva odsto? Nije! Kad je rast u evrozoni 0,9 odsto bez monetarnog i fiskalnog impulsa usmjerenog ka domaćem tržištu, nije moguće više od tri odsto. Projekcija Svjetske banke je oko 2,5 odsto realnog ekonomskog rasta. Ako nešto budemo mijenjali možemo i više.
Dobri koraci
GLAS: Domaće komercijalne banke bilježe rastuće prihode. Koliko ovo ima veze sa rastom kamata, zbog restriktivnih mjera ECB?
STEVANOVIĆ: Rast prihoda i dobiti domaćeg bankarskog sektora je pozitivna vijest. Veliki je nered u finansijskom sistemu svijeta. Propast Kredi svisa, propast banke Silikonske doline, smanjenje kreditnog rejtinga lokalnih banaka u SAD. Rast prihoda i dobiti domaćih banaka rezultat je rasta kapitala domaćih banaka, a kada on raste, i banke su sigurnije. Imamo situaciju da je monetarno zatezanje dovelo do rasta euribora, što se reflektovalo na porast kamatnih stopa. To ne može vječno da traje i ekonomija će pronaći novu ravnotežu. Dobro je da do tada imamo rast profita, jer je to rast kapitala i poziv svima da budu investitori da se otvaraju nove banke. Konkurencija će učiniti svoje da u konkurentskoj borbi između banaka kamatna stopa bude postavljena na neki normalan nivo. Dobri su koraci u pravcu da bude formirana domaća referentna kamatna stopa.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
