Reagovanja iz Srpske: Vrijeđanje srpskih žrtava sramota dijela međunarodne zajednice

Srna
Reagovanja iz Srpske: Vrijeđanje srpskih žrtava sramota dijela međunarodne zajednice

BANjALUKA - Šef Kluba SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igor Žunić rekao je se da dio međunarodne zajednice žrtve dijeli po imenu i prezimenu i da srpske ne broje i ne priznaju, što potvrđuje i izjava šefa Delegacije EU u BiH Johana Satlera da "riječi kao što je pomirenje zvuče isprazno ili čak uvredljivo za žrtve".

Žunić je rekao Srni da su zločin u Srebrenici, kolika god kontraveza bila u vezi sa njim, osudili svi srpski zvaničnici, a da sa druge strane niko nije osudio strašne zločine nad srpskim narodom.

Satler je u tekstu na blogu ambasadora EU u BiH napisao da "riječi kao što je pomirenje zvuče isprazno ili čak uvredljivo za žrtve", kao i da su fotografije ubijenih Srba u Bratuncu provokacija.

- Ko je osudio ubistva djece u Bratuncu, logore po Konjicu ili stradanja i tamnovanja Srba po sarajevskim kazamtima? Da li je gospodin Satler čuo za ubistva civila na Čardaku kod Dervente, logore za Srbe na Rabiću, Sijekovac i stotine srpskih stratišta? - upitao je Žunić.

On je dodao da se niko nije izvinio ni njemu što su mu oca kao civila iz stana odveli u logor sa brojnim derventskim Srbima, samo zato što su bili Srbi i to tri godine prije stradanja Bošnjaka u Srebrenici.

Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić izjavio je da je cilj međunarodne zajednice satanizacija Srba kao naroda, a ne pomirenje u BiH.

- Kada bude cilj pomirenje u BiH onda će i predstavnici međunarodne zajednice više raditi na tom procesu - naveo je Špirić Srni, komentarišući blog šefa Delegacije EU u BiH Johana Satlera.

Vrijeđanje srpskih žrtava nije samo sramota šefa Delegacije EU Johana Satlera već čitave međunarodne zajednice i institucije koju predstavlja, izjavio je Srni šef Srpskog kluba i Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Nenad Stevandić.

Stevandić je poručio Satleru da, ako želi da izrazi pijetet prema bošnjačkim žrtvama, to ne smije učiniti vrijeđanjem srpskih.

On smatra da bi Satler prvo trebalo da razgovara sa Radojkom Filipović ili sa Branom Vučetićem iz sela Bjelovac, kojem su muslimanski vojnici prilikom upada u selo ubili oca, maloljetnog brata, a njega kao devetogodišnjaka izranjavanog odveli u Srebrenicu, gdje su se nad njim 56 dana iživljavali.

Stevandić je podsjetio da su muslimanske snage dvadesetak dana prije zločina nad njegovim ocem i bratom, iz zasjede ubili i njegovu majku i još sedam Bjelovčana, što su samo neki od primjera.

- Onda bi Satler imao šansu da razumije šta se dešavalo u Srebrenici, jer bratunačka i srebrenička tragedija nisu iste. Srebrenica je tragedija ratnih sukoba, međusobnih okršaja vojski, a bratunački kraj je tragedija upada u nenaoružana srpska sela. Klali su i ubijali ljude koji nisu ratovali, već su bili u svojim kućama - ukazao je Stevandić.

Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Nenad Nešić izjavio je Srni da je najveća prijetnja BiH podrška bošnjačkoj političkoj eliti koja dolazi od određenih krugova sa Zapada, kao i želja Bošnjaka da u zemlji ne postoji niko sem njih.

- Moraću da razočaram i /šefa Delegacije SU u BiH Johana/ Satlera i bošnjačku političku elitu - postojimo i mi Srbi - istakao je Nešić i dodao da su Srbi napravili BiH.

Nešić je naveo da je, čitajući blog Satlera u kom je naveo da "riječi kao što je pomirenje zvuče isprazno ili čak uvredljivo za žrtve" - pomislio da je greška.

Šef Kluba SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Miladin Stanić smatra neprihvatljivom i neprimjerenom izjavu Satlera.

-Oni bi trebali ovdje da zagovaraju mir, red i napredak, a oni zagovaraju mržnju - rekao je Stanić Srni.

On je dodao da međunarodni predstavnici vide žrtve samo jedne strane, dok srpske žrtve niko ne vidi i ne priznaje.

-Treba da gradimo svoje politike koje će biti odgovor na takav neodgovoran odnos predstavnika EU na našim prostorima -  istakao je Stanić.

Potpredsjednik PDP-a Jelena Trivić smatra da tekst koji je povodom obilježavanja dešavanja u Srebrenici napisao Salter obiluje uvredama prema žrtvama, te da doprinosi samo produbljivanju jaza među narodima u BiH.

-Tekst Satlera je za svaku osudu i očekujem izvinjenje srpskom narodu - istakla je Trivićeva.

Ona je dodala da je teško za povjerovati da bilo ko kaže da je riječ pomirenje uvredljiva za bilo koga, a posebno je zapanjujuće da to govori zvaničnik Evropske unije.

-I same riječi da je postavljanje slika ubijenih Srba duž puta u Podrinju provokacija je ružna uvreda. Da li ste, gospodine Satler, vidjeli slike ubijene djece? Da li vas oni provociraju? Ili je možda proradila griža savjesti što čitav svijet skoro tri decenije okreće glavu od 3.267 Srba koji su zvjerski ubijani i to najčešće na velike pravoslavne praznike - istakla je Trivićeva.

Trivićeva je navela da se prošlost ne može promijeniti, ali da može odnos prema budućnosti, saopšteno je iz PDP-a.

-Za razliku od Saltera, smatram da riječ pomirenje nikada i ni za koga ne smije biti uvredljiva, već da kompleksni odnosi među narodima u BiH trebaju biti protkani upravo ovom riječju - poručila je Trivićeva.

Predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Srebrenica Branimir Kojić rekao je Srni da izjava šefa Delegacije EU u BiH nedvosmisleno pokazuje da ni on niti međunarodna zajednica ne žele mir u BiH i da konstantno podižu tenzije.
Kojić je poručio Satleru da bi trebalo da ga je sramota što pokušava da ponižava srpske žrtve.

-On se našao da nam priča o pravdi, a da li zna da je činjenica da su u Podrinju ubijena 3.267 lica, mahom civili, da je 80 odsto žrtava ubijeno u periodu od maja 1992. do marta 1993. godine? - istakao je Kojić.

Kojić pita zašto Satler ne priča o zločinima Nasera Orića i njegovih koljača, nego to podlo prećutkuje i time se stavlja u ravan sa njim.

-O nekakvoj nehumanosti on priča, a da li je ikad otišao na neko srpsko stratište, da li je obišao nekad srpsku majku? - pita Kojić.
 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana