Rasulo u DKP mreži ruši ekonomiju
SARAJEVO - BiH ne može da se pohvali rezultatima na diplomatskom polju jer je i stanje u diplomatsko-konzularnoj mreži više-manje odraz političkih odnosa u samoj zemlji, zbog čega su propuštene brojne mogućnosti na ekonomskom planu.
Dokaz za to je i činjenica da na adresu domaćih institucija stižu rijetki zahtjevi za saradnju, a jedan od posljednjih je “doputovao” iz daleke Kube.
Da ekonomska diplomatija još nije dovoljno zaživjela, ne kriju ni u vrhu Ministarstva inostranih poslova, gdje su nedavno naglasili da je potrebno ojačati saradnju sa brojnim zemljama, a ranije analize su isto tako pokazale da BiH nema ni dobro raspoređena diplomatsko-konzularna predstavništva (DKP) u svijetu te da nisu u potpunosti iskorišćene mogućnosti saradnje sa velikim ekonomijama gdje BiH ima ambasadore.
Ipak, sa dalekih Kariba je stigla zanimljiva ponuda nadležnima. Savjet ministara je, naime, na posljednjoj sjednici prihvatio Memorandum o razumijevanju o ekonomskoj saradnji između BiH i Kube i to na, kako je navedeno u tom dokumentu, inicijativu kubanske strane.
BiH je, kako je navedeno u memorandumu, predložila potpisivanje dokumenta koji ni sadržajem ni pravnom formom ne bi nametnuo nikakve dodatne obaveze nijednoj strani, nego bi kreirao okvirni mehanizam za bliže i operativnije kontakte, kao i eventualnu saradnju u budućnosti.
- BiH i Kuba nemaju značajnu robnu razmjenu ili neke druge ekonomske aktivnosti. Geografska udaljenost i niz drugih faktora određuju fokus privrednih aktivnosti na potpuno različita, međusobno skoro nepovezana tržišta. BiH je fokusirana na tom polju na evropski kontinent, primarno države regije i članice EU, dok je Kuba fokusirana na tržišta Srednje Amerike, poput Venecuele i Meksika, te Sjeverne i Južne Amerike, odnosno Brazila - piše u prijedlogu memoranduma.
U istom dokumentu navedeno je da je Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa predložilo zaključenje memoranduma koji ne nameće obaveze nijednoj strani, a stvara prostor za operativnije kontakte, a u memorandumu je navedeno da je i kubanska strana, putem službene note, obavijestila BiH da je prihvatila prijedlog i tekst memoranduma, te izrazila spremnost za potpisivanje. Da se u ekonomskoj diplomatiji BiH bilježe mizerni rezultati, navodi i poslanik Predstavničkog doma Parlamenta BiH Ermina Salkičević Dizdarević koja naglašava da rijetki političari žele da pričaju o ekonomiji.
- Kada je ekonomija jaka i stabilna, tada političari nisu bitni. Nažalost, u BiH je obrnuta situacija. Ekonomska diplomatija morala bi da bude visoki prioritet za BiH i ona podrazumijeva ozbiljnu koordiniranu aktivnost svih nivoa vlasti u BiH u kojoj bi morali svi zajedno da rade na promociji i podršci sektorima privrede i industrije koji su od interesa za našu zemlju i regije. Nažalost, u javnom prostoru uopšte ne pričamo o ekonomiji, a kamoli o ekonomskoj diplomatiji - kazala je “Glasu” Salkičević Dizdarević i naglasila da je važno promijeniti tu paradigmu jer se mora razgovarati o onome što nam plaća račune.
Prema njenom mišljenju, ekonomska diplomatija u BiH nije dovoljno razvijena.
- Određene aktivnosti se preduzimaju, ali to je nedovoljno. Glavni problem je ogroman nedostatak koordinacije i komunikacije institucija BiH i svih drugih nivoa vlasti, ali i jedna vrsta neznanja koja se javlja u ovom prostoru. Tamo gdje uključimo stručnjake i gdje politika pita struku, a ne struka politiku, možemo napraviti rezultat - navela je Salkičević Dizdarević.
Navodi i da ne raspolaže podacima koliko Kuba može biti važan trgovinski partner BiH, ali naglašava da svako povezivanje ne može nikako biti loše.
Kubanci vide prostor
Kubanski ambasadori koji “pokrivaju” BiH i ranije su isticali da je riječ o prijateljskim zemljama koje imaju dosta prostora za unapređenje saradnje na polju ekonomije, ali i obrazovanja.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
