Problematika Trgovske gore na višem nivou: Hrvatska može da ignoriše BiH, ali ne i Brisel
BANjALUKA, SARAJEVO - BiH je istrajna u namjeri da spriječi Hrvatsku da na Trgovskoj gori, u blizini granice, odlaže radioaktivni otpad i istrošeno nuklearno gorivo, a argumente i zahtjeve će predočiti danas na sjednici Pododbora za transport, energiju, životnu sredinu i regionalni razvoj kolegama iz EU.
Članovi ekspertskog i pravnog tima za pitanja odlaganja opasnog otpada su dobili krajem aprila, kada je i najavljena sjednica tog radnog tijela u kojem su predstavnici Brisela i BiH, zadatak da pripreme sveobuhvatnu informaciju o stanju na terenu, potrebama i smjernicama koja će otići i na adresu Predsjedništva BiH.
Iako su sve domaće institucije zadužene da ulaže maksimalan napor kako bi BiH uspostavila komunikacija sa susjednom Hrvatskom o ovom pitanju, iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa je naglašeno da ti napori nisu vidljivi u resoru inostranih poslova BiH. Zamjerali su im što nisu učinili ništa da bi domaći eksperti otišli na Trgovsku goru, odnosno na lokaciju bivše kasarne “Čerkezovac” i radili sa kolegama iz Hrvatske.
Predsjedavajući Ekspertskog tima Emir Dizdarević, koji je i zamjenik direktora Regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu bezbjednost BiH, rekao je da su poslali informaciju u Predsjedništvo BiH te da su od njih zatražili da obavežu Ministarstvo inostranih poslova da traži da i domaći timovi izađu na teren i imaju pristup dokumentacijama, ali da Hrvatska potraži drugu lokaciju.
- Ova tema se može podijeliti na tri dijela. Politička odluka je bila da se ta lokacija bude izabrana i to je prvi dio. Drugi se tiče pravnih stvari jer smo i jedni i drugi potpisali konvencije koje moramo poštovati, dok se treći odnosi na eksperte koji moraju da imaju pristup istraživanjima te mjerenjima i analizama - rekao je Dizdarević.
Govoreći o današnjoj sjednici Pododbora, podvukao je da je to dobar put za djelovanje.
- U ovom momentu to nam je jedini put, da tražimo pomoć Brisela. Hrvatska nas ignoriše, ali i evropske institucije gledaju taj projekat. Očekujem da Evropska komisija nastavi da nas podržava, odnosno da nastavimo sa ovim proaktivnim traženjem uključivanja i transparentnosti - zaključio je.
Pravni tim za izradu strategije pravne zaštite interesa BiH u vezi sa pitanjem odlaganja otpada iz Nuklearne elektrane “Krško” zadužen je da napravi analizu svih konvencija koje su potpisale, s ciljem rasprave o eventualnim obustavama ili mogućim mjerama, kako Hrvati ne bi previše dinamično radili u odnosu na BiH.
Zamjenik predsjedavajućeg pravnog tima Vitomir Popović za “Glas” kaže da su pri kraju i da bi neke prijedloge, odnosno da li će biti tužbe ili će se raditi još neke analize, trebalo da imaju početkom iduće sedmice.
Hrvatska je vlasnik polovine elektrane “Krško” u Sloveniji i do 2023. bi trebalo da preuzme pola otpada.
Argumenti
Stav svih strana u BiH je da je ta lokacija nedopustiva jer je nalazi uz samu granicu i u slivu rijeke Une, koja je zaštićeno područje, a poseban akcenat je na činjenici da bi, odlaganjem tog radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva, bilo ugroženo zdravlje 250.000 stanovnika. Protiv odlagališta na Trgovskoj gori su vlast i građani s druge strane Une, odnosno u opštini Dvor u Hrvatskoj.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
