Prijedlog zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH u skladu s Ustavom Srpske

U mišljenju je utvrđeno da postoji ustavni osnov za donošenje ovog zakona.

Vlada je u mišljenju konstatovala da se ovim zakonom, radi zaštite Ustavom zagarantovanih prava Republike Srpske, kao i zaštite Srpske od odluka koje će se eventualno donositi bez sudija imenovanih iz Republike Srpske, propisuje da se odluke Ustavnog suda BiH neće primjenjivati i izvršavati na teritoriji Srpske sve dok Parlamentarna skupština BiH ne donese zakon o Ustavnom sudu BiH.

Ova mjera posljedica je činjenice da je Ustavni sud BiH u ponedjeljak, 19. juna, donio odluku kojom je izmijenio Pravila tog suda i brisao odredbu člana 39 koji propisuje da se sjednica Ustavnog suda u plenarnom sazivu kojoj ne prisustvuju najmanje troje sudija, koje je izabrao Predstavnički dom Parlamenta FBiH, i najmanje jedan sudija kojeg je izabrala Narodna skupština Srpske odgađa, s tim da će se u slučaju ponavljanja iste situacije bez opravdanih razloga naredna sjednica održati, navedeno je u Mišljenju.

"Iz ovoga jasno proizlazi da je Ustavni sud održavanje plenarne sjednice /sjednice svih sudija tog suda/ uslovio time da sjednici treba da prisustvuje najmanje troje sudija izabranih iz FBiH i najmanje jedan sudija izabran iz Republike Srpske, s tim da će se u slučaju ponavljanja iste situacije bez opravdanih razloga naredna sjednica održati. Taj uslov mora biti ispunjen šta god da je predmet odlučivanja na plenarnoj sjednici, uključujući donošenje izmjena Pravila Ustavnog suda", istaknutno je u Mišljenju.

Osim toga, Ustavni sud BiH donio je Pravila, kojima je regulisao pitanja koja bi trebalo da se utvrđuju isključivo zakonom.

"Tu se prije svega misli na nadležnost, finansiranje, organizaciju Ustavnog suda, nespojivost funkcije sudije Ustavnog suda, imunitet i prestanak vršenja funkcije sudije Ustavnog suda i druga pitanja koja ne mogu biti predmet Pravila. Takođe, osim ovih pitanja, zakonom o Ustavnom sudu BiH potrebno je regulisati način izbora sudija Ustavnog suda, koje prema važećem ustavnom rješenju bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava i koji ne mogu biti državljani BiH ili bilo koje susjedne države", piše u mišljenju, te ističe da je iz tih razloga neophodno donijeti zakon o Ustavnom sudu BiH, a Pravilima Ustavnog suda trebalo bi da se utvrde samo procesne radnje Ustavnog suda BiH.

Vlada je u svom mišljenju potvrdila i razloge hitnosti za donošenje predmetnog zakona po hitnom postupku, a opšti interes je sadržan u činjenici da se odlukom Ustavnog suda BiH o izmjeni Pravila Ustavnog suda BiH prouzrokuju štetne posljedice za rad organa i organizacija Srpske, stvaraju mogućnosti za sazivanje sjednica i donošenje odluka bez sudija izabranih od Narodne skupštine Republike Srpske i time urušavaju ustavne nadležnosti Republike Srpske.

Vlada je u mišljenju kontatovala da nisu ustanovljeni obavezujući sekundarni izvori prava EU koji su relevantni za predmet regulisanja dostavljenog prijedloga zakona, zbog toga u Izjavi o usklađenosti stoji ocjena "neprimjenjivo".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.