Priče američkih diplomata nisu starije od Dejtona!

Istakao je ovo predsjednik Vlade Srpske Radovan Višković, poručivši američkom ambasadoru u BiH Majklu Marfiju da ne pokušava da imovinu sa entiteta prenosi na zajedničke institucije, jer mu to neće poći za rukom.

- Više je nego jasno da oni smatraju da BiH nije suverena. Iako se uvijek u nekim izjavama pozivaju upravo na suverenost, oni je ruše - poručio je Višković.

Predsjednik Srpske Milorad Dodik smatra da Marfi čuva Dejtonski sporazum isto kao kada koza čuva kupus - propast je zagarantovana.

Poručio je da je ovaj američki diplomata, ukoliko nastavi sa ovakvim negiranjem Dejtonskog sporazuma, na dobrom putu da uništi i ono malo što je ostalo od BiH.

- Ambasada SAD bi trebalo da bude svjesna da je Republika Srpska entitet s ustavnim pravima, a svaka insinuacija koja dovodi u pitanje njen legitimitet je neprihvatljiva i uvredljiva za naš narod - poručio je Dodik, dodajući da je neprihvatljivo da razni Marfiji i Šmitovi poništavaju odluke legalnih institucija Srpske i BiH.

Kako je dodao, ženevska i njujorška dokumenta utvrdila su osnovne temelje BiH i rekli da teritorija pripada entitetima, da su entiteti suvereni, da imaju svoje vlade i parlamente, svoju teritoriju i suvereno upravljanje.

- Priču o imovini smjestili su u pokušaj da se razgradi Republika Srpska. I nije slučajno stavljena granična linija, već da se razgraniči imovina entiteta. Stavljena je i zbog budućnosti, jer neko je dobro mislio da ako ne može uspjeti ta BiH, onda da bar ima linija oko koje ne moramo da se svađamo. Granica postoji i u katastru i u svijesti naroda - poručio je Dodik.

Reagovao je i predsjednik Vlade Srbije Miloš Vučević, navodeći da nije iznenađen negativnom reakcijom američke ambasade na Svesrpski sabor, ali jeste činjenicom da su oni pokazali elementarno nepoznavanje Dejtonskog sporazuma, odnosno Ustava BiH, prije svega o pitanju imovine koja pripada entitetima.

S njim se složio i njegov zamjenik Aleksandar Vulin poručivši da govor pomoćnika američkog državnog sekretara Džejmsa O'Brajena, na koji se poziva Marfi kada govori o imovini, nije izvor prava i ne izaziva nikakve pravne posljedice. Kako je istakao, govor O'Brajena nije stariji od Ustava BiH, a posebno ne od Dejtonskog sporazuma.

Tvrdnje predstavnika američke ambasade u BiH da imovina pripada centralnim vlastima u BiH, te da “nema potrebe za ponovnim razmatranjem pravne istorije i sudskih presuda” u vezi s ovim pitanjem, maliciozne su i neutemeljene te u suprotnosti sa Dejtonskim sporazumom, a čiji su jedan od potpisnika i SAD. Opšti je ovo stav i pravnika, ali i stručnjaka za ustavno pravo, a koji su komentarisali tvrdnje zvaničnika američke ambasade u BiH, koji su se ovom prilikom pozvali na izjavu pomoćnika državnog sekretara Džejmsa O'Brajena iz februara ove godine, kada je rekao da je polazna tačka da “imovina pripada državi”. O'Brajen je tada rekao da je BiH potpisala Sporazum o pitanjima sukcesije bivše SFRJ, koji je ratifikovao Parlament BiH te da je tim činom ovo tijelo “državnu imovinu pripisalo BiH, a ne entitetima”.

Prema riječima pravnih stručnjaka, ovim sporazumom, potpisanim 2002, ne može se nikako mijenjati unutrašnja struktura BiH. Ukazuju i da samo nadležne entitetske institucije mogu donositi zakone kojima se tretira pitanje ove imovine na koju se odnosi Sporazum o sukcesiji, odnosno kojima se odlučuje da li takva imovina predstavlja državnu imovinu SFRJ.

- Kada je u pitanju ovaj sporazum, te tvrdnje Marfija, ali i O'Brajena, podsjetio bih ih da prvo pročitaju šta piše u Ustavu BiH, a onda i u jednom od mišljenja Venecijanske komisije iz 2008. godine, u vezi sa pitanjem o sukcesiji, ali i OHR-a iz 2010. godine - poručio je jedan od sagovornika “Glasa”, navodeći da će koliko mu je poznato, o svim ovim spornim pitanjima o imovini i pokušajima da se nasilno otme entitetima i prevede na nivo BiH, uskoro oglasiti i Ustavni sud Srpske.

Komentarišući pitanje imovine, a koje je od strane bošnjačkih i pojedinih zapadnih elita ispolitizivano do banalnosti u pokušajima da se ona otme Republici Srpskoj po svaku cijenu, naš sagovornik podsjeća i na slučaj kada je Alija Izetbegović 1998. podnio zahtjev u kom je zatražio da se ocijeni saglasnost Ustava Srpske s onim na nivou BiH, a u pogledu uređivanja imovinskih odnosa.

Ustavni sud BiH je tada donio odluku da je Srpska nadležna da uređuje na svojim prostorima ovo pitanje. Kasnije, vjerovatno pod uticajem politike, oni naprasno mijenjaju stav, te 2011. donose suprotnu odluku u kojoj se prvi put pominje pojam “državna imovina”. Kako je istakao naš sagovornik, kolika je ta njihova odluka bila pravno smiješna i paradoksalna može se vidjeti iz njenog sadržaja, jer se navodi da je državna imovina, rijeke, mora, jezera, a što ne postoji nigdje u svijetu.

- To su opšta dobra, ne može biti ničije vlasništvo. Svim tim koji o tome pričaju, postavio bih jedno sasvim obično i jednostavno pitanje, kako je moguće da BiH funkcioniše sve ove godine, a da u Ustavu BiH ne postoji pojam državne imovine?! Da je to kojim slučajem nadležnost BiH, odnosno državnih institucija pa to bi valjda bilo riješeno kada je “krojen” Dejtonski sporazum. Kako je pitanje privatizacije riješeno? Kako su to RS, ali i FBiH prodavale svoj kapital u državnim preduzećima?! Da postoji državna imovina, kako to neki tvrde, to ne bi bilo moguće - istakao je naš sagovornik.

Ovim povodom se oglasio i profesor ustavnog prava Siniša Karan, navodeći da je Srpska u procesu stvaranja državne zajednice 1995. unijela svoj ukupni državnopravni kapacitet u BiH te samim tim i svoju imovinu. Komentarišući tvrdnje američke ambasade da “imovina pripada državi, a ne entitetima”, argumentujući taj svoj stav izjavama O'Brajena, a ne na sadržini Dejtonskog sporazuma, Karan je ukazao na ključnu odrednicu definisanu Ustavom BiH. Kako je rekao, u ovom aktu nigdje ne stoji da je imovina u nadležnosti BiH. 

- Pošto ovo ovlašćenje nije izričito dato, odnosno definisano, imovina pripada entitetima - poručio je Karan, dodajući da i neki drugi aneksi Dejtonskog sporazuma, poput Aneksa 8, ali i 9,  govore u prilog tome.

Isti stav ima i pravnik Ognjen Tadić navodeći da su nauka i struka odavno razjasnili ovo pitanje. Kako je rekao Udruženje pravnika Srpske, prije par mjeseci, sačinilo je izvještaj koji govori o pravnom statusu nepokretne imovine. U njemu se, između ostalog, ukazuje i da su sve intervencije visokog predstavnika u ovom pogledu bile neustavne pa samim tim i neupotrebljive za rješavanje pitanja vezanih za imovinu na način koji bi bio drugačiji od ustavne strukture i podjele nadležnosti utvrđene Ustavom BiH.

Riječ struke

Prema ocjenama pravnika visoki predstavnik po Aneksu 10. Dejtonskog sporazuma nema nadležnost za donošenje zakona pa tako ni onih odluka kojima je nametao zakone koji se tiču imovine. Takve nadležnosti, smatraju, nema ni po tzv. bonskim ovlašćenjima, jer ga ona ograničavaju na rad Predsjedništva BiH i Savjeta ministara BiH, a ne dopuštaju mu za Parlament BiH koja je jedina nadležna institucija za donošenje zakona na nivou BiH. Upozorili su i da su odluke Ustavnog suda BiH, u kojima se odlučivalo o zakonima Srpske i tiču se statusa imovine koja se nalazi na njenoj teritoriji i pod zabranom je raspolaganja, takođe u suprotnosti sa Ustavom BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.