Predsjedništvu BiH oteta spoljna politika
SARAJEVO - Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto stavljanjem potpisa na deklaraciju u Dubrovniku pokušava da progura neku svoju politiku i ponaša se kao što je to u svom mandatu činila ministarska spoljnih poslova Bisera Turković, stav je stručnjaka za međunarodne odnose nakon poteza koji je povukla Krišto u susjednoj Hrvatskoj.
Potpisnici Deklaracije trećeg Samita “Ukrajina - jugoistočna Evropa” u Dubrovniku, a među kojima je i Krišto, istakli su podršku nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine, a potvrđena je i nepokolebljiva posvećenost pružanju kontinuirane višestrane podrške toj zemlji. Potpisnici su osudili, kako je navedeno, neopravdanu i protivzakonitu “rusku agresiju” na Ukrajinu, kao flagrantno kršenje međunarodnog prava i Povelje UN i veliku prijetnju miru i bezbjednosti Evrope i svijeta.
- Spoljnu politiku BiH sprovodi Predsjedništvo BiH i kada oni ne usaglase korake koji su tiču domena spoljne politike, niti jedan drugi organ nema tu snagu da može da bude potpisnik, u ovom slučaju deklaracije ili da bude sagovornik i stavlja potpise na neka druga akta koji se tiču djelovanja u spoljnopolitičkom opsegu BiH - kazao je “Glasu” stručnjak za međunarodne odnose Lučijano Kaluža.
U Dubrovniku se, naglašava on, desilo jednostrano donošenje određene vrste rješenja, odnosno jednostrano djelovanje od strane Krišto.
- Njen mandat je da sprovodi odluke Predsjedništva BiH. Ovo je samo jedna klasična potvrda zloupotreba samih institucija u smislu njihovog privatizovanja zarad nekih sopstvenih inicijativa ili potreba - naveo je Kaluža.
U interesu BiH, poručuje on, nije da daje podršku bilo kojoj strani kada je riječ o rusko-ukrajinskom sukobu, osim da se da zeleno svjetlo mirovnim rješenjima te naglašava da samo to treba da bude imperativ spoljne politike BiH.
- Krišto očigledno nastoji na određeni način da progura neku vrstu privatne politike kao politiku BiH. To nikako nije dobro. Imali smo ranije slučajeve da je to radila ministarka spoljnih poslova BiH Bisera Turković, koja je konstantno pokušavala da spoljnu politiku predstavi kao politiku SDA, odnosno politiku SDA kao politiku BiH - poručio je Kaluža.
Naglašava da se i u slučaju Dubrovnika na jedan način nastoji da se politika i interesi jedne političke strukture promovišu kao interesi BiH, što ni u kom slučaju, poručuje on, nije dobro, nego je kontraproduktivno za samu unutrašnju strukturu BiH.
- Sve ono što nije predmet zajedničkog dogovora ne može i ne smije biti zajednička politika koja izlazi van granica BiH - zaključio je Kaluža.
Slično mišljenje ima i profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjaluci Miloš Šolaja, koji navodi da se u Dubrovniku nije desilo ništa novo kada je riječ o spoljnoj politici BiH.
- Tu se ništa epohalno ni novo nije desilo i to samo potvrđuje da je BiH jedna nefunkcionalna država koja služi za zadovoljavanje nekih ličnih interesa koji su umotani u političke i nacionalne. Ko se kako i gdje nađe na tim pozicijama tako i definiše svoju politiku - kazao je “Glasu2 Šolaja i dodao da su ovakvi potezi u BiH najviše izraženi tamo gdje bi najmanje trebalo da ih ima, odnosno u spoljnoj politici.
Sve to, naglašava on, pokazuje i potvrđuje da je BiH neozbiljna zemlja kojoj se ne može vjerovati.
I prijava na pomolu
Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac rekao je da Savjet ministara nije razmatrao niti dao saglasnost za potpisivanje deklaracije u Dubrovniku, na koju je potpis stavila Borjana Krišto, niti za to ima saglasnost Predsjedništva BiH.
- Bićemo primorani da podnesemo određene prijave protiv Krišto, jer je nedopustivo, licemjerno i nekorektno da izlazi sa jednostranim pristupom o stvarima o kojima konsenzus u BiH ne postoji - kazao je Košarac te naveo da je Krišto možda mogla u lično ime da istupi u Dubrovniku u vezi sa ukrajinskim sukobim, ali je nedopustivo da u ime BiH govori o “ruskoj agresiji”.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
