Predrag Praštalo, predsjednik Evropskog pokreta u BiH: Kandidatski status je i sve i ništa

 Vedrana Kulaga Simić
Predrag Praštalo, predsjednik Evropskog pokreta u BiH: Kandidatski status je i sve i ništa

Da nije bilo sukoba na istoku, odnosno da Ukrajina i Moldavija nisu dobile status kandidata za članstvo u EU, čisto sumnjam da bi danas i pričali o tome da BiH korak dijeli od te stepenice na njenom evropskom putu jer nisu ispunjeni ranije traženi uslovi. Međutim, treba znati da je kandidatski status, zapravo, u istom trenutku i sve i ništa.

Poručio je to u razgovoru za “Glas Srpske” predsjednik Evropskog pokreta u BiH, Predrag Praštalo koji je, kako dodaje, 99,99 odsto uvjeren da će zemlja i dobiti konačnu potvrdu da je zvanično kandidat za članstvo u Uniji.

Govoreći o promjenama na globalnoj sceni podvukao je da su, na primjer, status kandidata koji je sedamdesetih, osamdesetih godina prošlog vijeka nuđen i Jugoslaviji, bez ikakvih uslova i danas u vrijeme rusko-ukrajinskog sukoba dva posebna svijeta.

- Raduje nas preporuka Evropskog savjeta da BiH dobije kandidatski status, ali čisto sumnjam da bi to toga došlo da se nije desilo sve što se dogodilo. I prije desetak godina govorili smo da će doći vrijeme u kojem će Rusija, Turska i Kina te druge sile baciti svoje poglede na BiH i region, te težiti ka stvaranju novog svjetskog poretka - rekao je Praštalo.

GLAS: Imajući u vidu da, ako možemo tako reći, kandidatski status u redovnim uslovima donosi zemljama određene benefite, poput boljeg imidža i većih investicija, može li BiH da računa na to uz spoznaju da ga stiče više zbog globalne situacije i potreba EU, a ne svojih zasluga?

PRAŠTALO: Proces proširenja od 1950. do 2013. godine i ulaska Hrvatske, a posebno 2004. godine kada su Češka i niz drugih u najvećem paketu pristupile Uniji, pokazalo se koliko je to bio dobar čin i važnost proširenja na cijelu Evropu. Dok god Balkan ne bude u Uniji, neće biti zaokružen projekat EU kao jednog od lidera novog svijeta. EU je jaka i kompaktna kao cjelina kada je riječ o ekonomiji i podrškama, ali od 1950. do danas nije dostigla ni 50 odsto snage političke i diplomatske koju ima SAD, Kina, Rusija, Turska, a to koči.

GLAS: BiH i ostale balkanske zemlje su, kako kažete, potrebne Evropi, a već se može čuti da je status tek početak poslije kojeg slijede teški pregovori za BiH, imajući posebno u vidu tri konstitutivna naroda sa svojim interesima, ali i da bi mogli zaglaviti u tom statusu kao i neki drugi u regionu. Šta Vi kažete?

PRAŠTALO: U pravu ste. Status je sve i ništa. Za nas je sve jer nam daje neku satisfakciju da pripadamo evropskim narodima, kulturi i tradiciji, a to su građani apsolutno zaslužili. Turska dugo ima status kandidata, tako da on, samo po sebi, ne znači nešto veliko, ali znači da država dobija novi pozitivan impuls i imidž. Najvažnije da je, kada EU odredi status kandidata jednoj zemlji, da se bori da njeni privredni kapaciteti ne budu uništeni od strane evropskih sila već pokušavaju da putem projekata ojačaju tu malu zemlju. To se najbolje vidjelo na primjeru Španije koja je, kada je ulazila u EU osamdesetih godina, bila izuzetno siromašna, a danas je jedan od motora EU. Našim privrednicima biće velika podrška i to je najvažnije jer je i sama EU zasnovana na ekonomiji, a podiže standard i kvalitet života.

GLAS: To ukazuje da, dobijanje kandidatskog statusa ne predstavlja samo obavezu za BiH da ispunjava zadatke, odnosno prioritete iz Mišljenja Evropske komisije, nego i da EU ima obavezu da je gura naprijed, prije svega na polju ekonomije?

PRAŠTALO: Apsolutno.

GLAS: Ipak, ne može se pobjeći od činjenice da osim ekonomije ima i politike. Kada je počela ozbiljnija priča o evropskom putu BiH došlo se i do mehanizma koordinacije. Da li je to način na koji bi BiH, imajući u vidu ustavnu strukturu, trebalo i može da pregovara s Briselom? 

PRAŠTALO: Najveći dosadašnji uspjeh BiH jeste kada je Dragan Čović, kao predsjedavajući Predsjedništva, podnio zahtjev za članstvo, nakon čega je uspostavljen tim.

Kasnije dijaloge nisu vodili Čović, Bakir Izetbegović niti Milorad Dodik, već obični službenici s nižih nivoa, posvećeni svom poslu, što pokazuje da BiH može da odgovori i na najteže izazove, ali kada rade u koordinaciji. Nijedan narod, ma koliko bio po brojnosti jači i snažniji od druga dva naroda, ne smije da bude dominantan prema drugima. Dokle god postoji Dejton u BiH, to je Ustav, naše pravilo i toga moramo da se držimo. BiH ima perspektivu ako se ponovo vratimo staroj tradiciji da svaka tri naroda imaju pravo na svoje opredjeljenje i da budu zadovoljni u državi BiH, a ne da se nameće većina koja će da vlada.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana