Pozajmicama peru novac?
BANjALUKA - Novčane pozajmice ili zajmovi koje fizička lica daju pravnim licima ili koje pravna lica međusobno daju jedna drugima pod lupom su poreskih inspektora, a da je takva praksa uzela maha primijetili su i članovi Komiteta za koordinaciju nadzora finansijskog sektora Republike Srpske.
U izvještaju tog komiteta za prošlu godinu o kojem će poslanici Narodne skupštine Srpske raspravljati na redovnoj sjednici zakazanoj za 24. novembar navodi se da je tokom kontrole poslovanja banaka i mikrokreditnih organizacija uočeno da je u posljednjih nekoliko godina primjetno da neka pravna ili fizička lica daju pozajmice ili zajmove drugim pravnim licima, ali da je pravi obim takvih transakcija nepoznat. Osim toga, u izvještaju se navodi da se ne radi samo o pozajmicama po ugovorima koje osnivači ili članovi privrednih društava zaključuju sa društvima u kojima imaju akcije i udjele, a koje su posredno regulisane Zakonom o privrednim društvima, već i drugim vrstama pozajmica.
- Radi se i o pozajmicama koje međusobno odobravaju, kako društva koja su članovi iste grupacije, tako i društva koja nisu međusobno povezana, te pozajmicama koje privrednim društvima odobravaju fizička lica koja sa njima takođe nisu povezana - navodi se u izvještaju.
U informaciji Agencije za bankarstvo Republike Srpske o ovom pitanju navodi se da bi se u pojedinim slučajevima moglo eventualno raditi i o neovlašćenom bavljenju bankarskom djelatnošću, dok je u najmanju ruku podjednako bitan poreski aspekt, pogotovo u slučajevima kada kamatna stopa za pozajmice nije ugovorena ili je ugovorena u iznosu manjem od tržišnog.
- Postoji potreba da se utvrdi koliki je obim ove pojave u praksi, što podrazumijeva razmjenu informacija između članova komiteta, te razmatranja pitanja kada takva praksa eventualno prelazi u neovlašćeno obavljanje bankarskih poslova - navedeno je u informaciji.
Direktor Poreske uprave RS Goran Maričić kaže da u ovoj instituciji nemaju, niti mogu da imaju, precizne podatke o obimu pozajmica i zajmova, ali ističe da je to obavezno pod lupom poreskih inspektori prilikom kontrola.
- Ukoliko se radi o pozajmici fizičkog lica pravnom licu, obavezno se traži porijeklo novca koji je dat kao pozajmica i time onemogućava ubacivanje prljavog novca u legalne tokove. Kada je riječ o oporezivanju, pogrešno je smatrati da se na taj način, odnosno davanjem pozajmica može izbjeći porez na dobit, jer to nije moguće - kaže Maričić, dodajući da je pitanje pozajmica regulisano našim zakonodavstvom i da nema prostora za nekakve sive poslove.
On ističe da pitanja da li i kada se praksa davanja pozajmica može tretirati kao neovlašćeno obavljanje bankarskih poslova treba postaviti Agenciji za bankarstvo i nekim drugim institucijama.
Dividenda
Prema tvrdnjama ekonomista, odgovorna lica u akcionarskim društvima mogu da zloupotrebljavaju pozajmice tako što će praviti fiktivne ugovore i tako ići na štetu akcionara.
- U nekom akcionarskom društvu može se napraviti fiktivna pozajmica sa nekim fizičkim licem i tako izbjeći isplata dividende akcionarima. Pored toga, ako poreski inspektori ne intervenišu na vrijeme, odnosno ako ne ispitaju porijeklo novca koji neke fizičko lice da kao pozajmicu pravnom licu, taj novac se tom fizičkom licu može isplatiti kao recimo naknada za ugovor o djelu. Time bi taj novac bio praktično opran, jer bi u svakoj sljedećoj transakciji već imao njegovo porijeklo - objašnjavaju ekonomisti.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
