Potrebno dodatno tumačenje o obeštećenju štediša Ljubljanske banke

Ona je navela da je u prethodnom periodu, a slijedom okolnosti koje su nastupile nakon presude Evropskog suda u Strazburu u predmetu "Ališić i drugi", resorno entitetsko ministarstvo dostavilo Sloveniji sve podatke koje je trebalo o iskorištenoj i neiskorištenoj štednji, te da je kao i sve štediše u FBiH zatečena novim nagovještajima u pogledu isplate štednje.

"Mi smo, kao Ministarstvo finansija Vlade FBiH, i dalje na usluzi i svim štedišama i Sloveniji. Jasno je da je procedura potraživanja štednje ona koju Slovenija treba provesti i tu nema dvojbe. Veoma je zanimljivo da smo sve podatke o štednim ulozima koje imamo zapravo dobili upravo od Slovenije", prokomentarisala je Milićevićeva, te dodala da vjeruje da se član 2 slovenačkog zakona, koji spornim ocjenjuje Udruženje za zaštitu deviznih štediša u Bosni i Hercegovini, ipak ne odnosi na pitanje isplate 70 miliona DM štedišama FBiH.

Amila Omersoftić, predsjednica Udruženje za zaštitu deviznih štediša u Bosni i Hercegovini, tvrdi da je na 80 adresa poslala obavijest o tome da štediše u Federaciji Bosne i Hercegovine, čija su devizna sredstva s računa Ljubljanske banke, prema Zakonu o potraživanju građana u postupku privatizacije u FBiH prenesena na jedinstvene račune građana, bez obzira na to što nisu utrošena niti su mogla biti korištena u postupku privatizacije, neće moći dobiti svoj novac nazad. Ona podsjeća da je, nakon što je FBiH 1997. godine deviznu štednju pretvorila u privatizacijsko pravo i prenijela na jedinstven broj, nadležni sud to poništio 2001. godine.

"Sredstva su vraćena u vlasništvo FBiH i nisu mogla biti korištena u postupku privatizacije, ali Slovenija to sada ne uzima u obzir. Mi smo 30. maja obavijestili generalnog sekretara Ujedinjenih naroda Ban Ki Muna o situaciji u kojoj se nalaze štediše iz FBiH, a koji čine trećinu ukupnih potraživanja štednje od Slovenije, jer smo znali da se ovo može dogoditi. Sada smo na 80 adresa uputili apel, kao i svim zemljama članicama Komiteta ministara Vijeća Evrope, kojim predsjedava BiH, jer ovo tijelo do 16. jula treba da potvrdi slovenačko zakonsko rješenje", naglasila je Omersoftićeva.

Metod Dragonja, državni sekretar u Ministarstvu finansija Slovenije, izjavio je da se prema novom zakonu provodi rješenje Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, koji je Sloveniji naložio povratak depozita svojom lanjskom presudom, prema kojoj su neslovenske štediše bile diskriminisane u odnosu na slovenske štediše banke, ali da zakonska rješenja uvažavaju i javni interes Slovenije kao države.

"U skladu s pravilima suda provedbu presuda nadgleda Komitet ministara Vijeća Evrope. Entiteske vlade niti bilo koje druge institucije BiH, osim MVP BiH, ne mogu direktno komunicirati s Komitetom ministara Vijeća Evrope. Do danas MVP nije tražilo nikakva izjašnjenja od entitetskih ministarstava finansija po pitanju aktivnosti koje provode organi Slovenije. Ipak, svjesni značaja navedene presude, Federalno ministarstvo finansija je informiralo Vladu FBiH o toku njene implementacije", podaci su Federalnog ministarstva finansija.

Brojke

Prema podacima Agencije za privatizaciju u FBiH, iznos devizne štednje Ljubljanske banke koji je prenesen, odnosno iskazan na jedinstvenom računu građana je 36.614.621,19 KM i isti se odnosi na 6.476 osoba.

"Od navedenog broja osoba njih 967 je sredstva s jedinstvenog računa građana u cijelosti ili djelimično koristilo za plaćanje stana, u javnoj ponudi dionica i velikoj ili maloj privatizaciji u FBiH u ukupnom iznosu od 3.602.758,65 KM. Pored toga, 1.303 osobe su sredstva iz osnova stare devizne štednje Ljubljanske banke svojim nalogom prenijela na druge osobe u ukupnom iznosu od 4.766.277,10 KM" podaci su ove agencije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.